UDRUGA PREHRAMBENIH TEHNOLOGA, BIOTEHNOLOGA I NUTRICIONISTA ZADARSKE ŽUPANIJE
Čast nam je pozvati Vas da sudjelujete sa uzorcima svog ulja na manifestaciji „DAN MASLINE“ koja će se održati u Š. C. Višnjik 14. travnja 2012. god u organizaciji Udruge prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista Zadarske županije. Prijem uzoraka maslinovog ulja za članove UDRUGE LUNJSKIH MASLINARA za analizu obavljat će se od 09. 01. do 29. 02. 2012 u vremenu od 9,00 do 13,00 h u Zavodu za javno zdravstvo Zadar, Kolovare 2 (1. kat, soba br.24).
(Prema riječima gospodina Ercega nije problem ukoliko se sa uzorcima koji dan i zakasni, tako da ukoliko ste zainteresirani slobodno nazovite na telefonski broj naveden niže.)
Za analizu je potrebno dostaviti po 0,5 L uzorka maslinovog ulja u dvije tamne boce tipa Marasca bez ikakve oznake (podaci će se uzimati na prijemu ulja). Za svaki uzorak plaća se kotizacija od 150,00 kn. Kemijska analiza obaviti će se u akreditiranom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo Zadar, a senzorsku analizu obaviti će ovlašteni kušači. Ulja koja budu dostavljena u neprikladnoj ambalaži neće se zaprimati.
Za sve informacije obratiti se na tel. 099/510 9154 ( Filip Erceg ).
Potrebne formulare za prijavu možete skinuti ovdje.

Lunjski vrtovi maslina postao je prvi projekt u Gradu Novalji koji će se sufinancirati sredstvima iz pretpristupnih fondova europske unije.

Potpisivanjem Ugovora o sufinanciranju projekta Lunjski vrtovi maslina između Grada Novalje i Turističke zajednice Grada Novalje s jedne strane te Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije s druge strane, Novalja je dobila prvi projekt koji će se sufinancirati novcima iz pretpristupnih fondova europske unije.
Cilj projekta je zaštita tisućljetnoga, prirodnog staništa lunjskih maslina kroz uređenje pristupne infrastrukture unutar maslinika uz razvoj turističko – edukacijskih sadržaja, ponude proizvoda i usluga lokalnih proizvođača (sa suvenirsko – gastronomskom namjerom).
Ponuda će tvoriti jedinstvenu cjelinu sastavljenu od više elemenata: razgledavanje, upoznavanje s glavnim osobinama područja od strane stručne osobe, vodiča kroz maslinike, kušanja i/ili kupovina maslinovog ulja, paškog sira, pršuta, domaćih slastica (suhe smokve, frite, hrostuli, mendulati i sl.) i ostalo.
Uređenjem postojećeg i ostalih pristupnih putova olakšati će se pristup masliniku, urediti odvodnja oborinskih voda, sanirati odnosno izgraditi autohtoni potporni kameni zidovi na mjestima usjeka i propusta, postaviti kamene klupice, koševi za otpad te četiri prodajnih punkta kojim će se služiti isključivo lokalni proizvođači za prodaju proizvoda.
Unutar projekta je planirana nabava dva elektrovozila (sa ukupno 14 sjedala) te izgradnja objekta – recepcije sa sanitarnim čvorom.
Visina cijelog projekta iznosi 596.080,88 eura.
Iz pretpristupnih fondova europske unije projekt će se sufinancirati sa 447.060,66 eura odnosno 75 % visine cijelog projekta. Grad Novalja sudjeluje sa 15 % a TZ Novalje sa 10 %.
Projektnu dokumentaciju za projekt Vrtovi lunjskih maslina su izradili djelatnici Grada Novalje pod vodstvom više stručne suradnice za europske integracije Katarine Bukša. Uz nju na projektu su radili direktorica TZ Novalje Tatjana Peranić - Samaržija, rukovoditelj odsjeka za gospodarstvo, gradske naknade i društvene djelatnosti Marijan Šuljić, rukovoditelj odsjeka za prostorno uređenje i komunalni sustav Gordana Vuković, te viši referent za javnu nabavu Romana Semenčić.

SVIM LUNJANIMA MALO MATERIJALA ZA RAZNIŠLJANJE O TOME ŠTO NAPRAVITI SA NAŠIM SUHOZIDIMA:
UDRUGA SUHOZID ČUVA BAŠTINU!
Biseri tradicije i graditeljstva: Suhozidi dugi kao put od Paga do Kijeva!

Kako bi zaštitili suhozide, očuvali ih i razvili svijest o njihovoj važnosti u Kolanu su osnovali Udrugu Suhozid, a ove su godine za izvanredan doprinos očuvanju prirodne baštine hrvatskog turizma već dobili brojna priznanja
Dugi su kao put od Paga do Kijeva, odnosno oko 1.100 kilometara. Barem se do tog broja došlo u pokušaju mjerenja koliko su dugi paški suhozidi, jedan od bisera otočne tradicije i graditeljskog majstorstva.
– Sigurno su i duži, no nikad nismo uspjeli točno izmjeriti koliko zbog toga jer je to gotovo nemoguće, kazali su nam članovi Udruge Suhozid iz Kolana, koji su ove godine za svoj rad na očuvanju ove prepoznatljivosti otoka primili posebno priznanje Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske radiotelevizije i Ministarstva turizma za izvanredan doprinos očuvanju prirodne baštine hrvatskog turizma.
Zaštiti suhozide, očuvati ih i razviti svijest o njihovoj važnosti, ideja je koja vodi članove Udruge Suhozid od njena osnutka 2007., istakli su Ivo Butković, predsjednik udruge Suhozid i naknadno osnovane istoimene Poljoprivredno-turističke zadruge, Miljenko Badurina, upravitelj PTZ-a Suhozid, Mladen Šuljić, predsjednik Nadzornog odbora PTZ-a, te Ivan Šuljić-Ivulić, jedan od iskusnijih graditelja suhozida.
- Odakle ustvari ideja za osnivanje ovakve udruge? Rekao bi da sam na ideju došao kada sam jednom prilikom s didom išao na brda oko Kolana i vidio na jednoj stvarno velikoj strmini, možda od 80-ak posto, suhozide. Upravo je nevjerojatno da su i na takvim mjestima naši stari gradili ove zidove. Međutim, s vremenom su suhozidi postali ugrožena kategorija, rušio ih je kako je tko stigao jer su bili izvor besplatnog kamena kojeg se lijepo moglo samljeti u tucanik, nije ih se baš ni obnavljalo, a ipak se radi o nečemu u što su naši ljudi ugradili toliko puno truda. Suhozidi su puni vrijednosti, simbolike, dio našeg identiteta. Sama pomisao da bi se za 10-ak godina najveći dio toga moglo uništiti nagnala me da nešto pokrenem, rekao je Butković te dodao kako se u cijelu priču krenulo s ciljem mijenjanja svijesti ljudi o suhozidima na Pagu, ali i u cijeloj Hrvatskoj. U novoosnovanu Udrugu uključili su se mještani, ali i mnogi drugi te se krenulo na posao. Udruga je pokrenula akciju obnove zapuštenih devet kolanjskih živih izvora vode u Kolanjskome polja. Uz to, u kolovozu 2009. je organizirala skup o suhozidima, i to, uz Općinu Kolan, Grad Novalju, udrugu Idem i ja iz Malog Lošinja te dr.sc. Aleksandru Faber, voditeljicu nacionalnog programa Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Kamen suhozidna gradnja i krajobraz Jadrana. Ondje je definirana Inicijativa za zaštitu suhozida i suhozidne gradnje čiji je tekst dostavljen svim lokalnim jedinicama (210 općina i gradova) uzduž Jadrana. Jadranske JLS su pozvane da podrupru inicijativu s ciljem djelovanja na Ministarstvo kulture kako bi se konačno napravilo korak naprijed, i po uzoru na druge zemlje, doista zakonski zaštitilo suhozide na prostoru Hrvatske. Do sada je Udruga dobila potporu preko 70 lokalnih samouprava.
Izgradnju suhozida popularizirali su i izgradnjom križeva u Spomen-parku poginulim vatrogascima na Kornatima. Kolanjci su, naime, predložili model izgradnje i organizirali izgradnju suhozidnih spomen-križeva po ideji Nikole Bašića te je lani više od sto graditelja i vatrogasaca s otoka Paga, sve pod vodstvom udruge Suhozid, sagradilo prvi suhozidni križ. I to u vrlo kratkom roku. Tijekom gradnje ostalih križeva, Kolanjci su vještini gradnje naučili i mnoge druge koji su se uključili u projekt kroz koji je prošlo oko 3.000 ljudi. Za to je kolanska Udruga u svibnju ove godine dobila godišnju nagradu Ministarstva kulture Ivo Horvat za doprinos u očuvanju okoliša.
Škola gradnje
Da se ubrzo nešto pomaklo s mjesta pokazalo je i ovogodišnje prvo Prvenstvo Hrvatske u gradnji suhozida koje je u lipnju u Kolanu okupilo čak 8 ekipa iz cijele Hrvatske. No već za iduću godinu Kolanjci su prikupili tridesetak prijava ekipa koje se žele okušati u gradnji suhozida.
Uz to su osnovali i Hrvatski centar suhozidne gradnje, odnosno školu u kojoj svi zainteresirani mogu naučiti vještinu gradnje suhozida.
– Škola gradnje suhozoda je već krenula, sada tražimo pravo terensko sjedište gdje ćemo sagraditi nekoliko suhozidnih objekata kamo bi čovjek u edukativne ili turističke svrhe mogao doći na tri, četiri ili sedam dana učiti radit suhozid. Do sada je bilo onih koje smo učili gradnji, javljali su nam se zainteresirani čak i iz Dubrovnika, a tko želi, može se javiti na naš mail ili brojeve telefone objavljene na našoj internetskoj stranici. Inače, može se reći da smo, u suradnji sa svim drugim poklonicima suhozidne gradnje iz cijele Hrvatske, do sada uspjeli preokrenuti izrazito nepovoljnu klimu i zaustaviti u najvećoj mjeri procese koji su prijetili potpunom uništenju i zatiranju suhozida i suhozidnog graditeljstva, istaknuo je Butković te dodao kako je svijest o vrijednosti suhozidne tradicije i baštine, ipak, sve je jača te su sve češći primjeri obnavljanja dosad zapuštenih i zanemarenih suhozida.
Nažalost i danas, umjesto da poprave srušeni dio zida, neki na to mjesto stavljaju grane, žicu ili pak vunu od ovce. Vuna je postala građevni materijal što je, kažu naši sugovornici, prava tragedija. Naime, ovca »neće kontra vuni«.
Miljenko Badurina pojasnio je kako su se na otoku suhozidi gradili stoljećima, međutim većina je građena u 20-om stoljeću. Točnije nakon 1. svjetskog rata kada je zemlja podijeljena narodu pa je svatko ogradio svoj dio. Za to je poslužio upravo kamen jer žice – nije bilo. Zato je valjalo zasukati rukave i početi slagati kamen.

GRADI SE BRZO I U PARU
Ivan Šuljić, među mještanima poznatiji kao Ivulić, stari je majstor gradnje suhozida koji je kontrolirao i gradnju križeva u Spomen-parku na Kornatima. Pojasnio nam je kako se ustvari grade suhozidi i kako je on sam naučio posao. – Otac mi je bi zidar i svako jutro je išao raditi, a ja san mora poć obać ovce. To je bila vela obaveza. Mora si znat ako je pala laz i znat ga popravit da ti ovce ne otiđu, kazao je Ivulić pojasnivši kako je osnovno u slaganju suhozida – rad u dvoje. Najprije se treba nakopati kamena, kaže Ivulić – dok kamen gledaš već moraš znat kamo ćeš ga stavit. Jer kad je jednom u ruci, nema razmišljanja hoće li kamen ići na ovaj ili onaj dio zida. Radi se brzo. Iako jedan čovjek može graditi suhozid, u pravilu radi, dakle, par ili više ljudi. Jedan graditelj s jedne strane, drugi s druge. Bitno je da su jednako brzi i usklađeni u radu. Nekada je na dužim zidovima znalo raditi i po 25 i više ljudi i to tako da je prva ekipa krenula postavljati temelje, prvo kamenje na fun, a onda bi svaka dalje za njima išla gradeći zid do odfređene visine. Sve je moralo biti na prvu, ako bi netko zastao razmišljajući kamo će staviti kamen, mogao je dobiti kamenom po prstima jer je drugi radnik u toj brzini već stigao do njegova mjesta. Bitno je bilo znati kako posložiti kamenje da se međusobno »povežu« u stabilnu konstrukciju.

DO EU NOVCA
Jedan od ciljeva obnove suhozida je i njihova turistička valorizacija. Naime, ideja je gostima ponuditi školu suhozidne gradnje, ali uz boravak u staniću, guštanje u domaćoj hrani... No, kao i uvijek, problem su financije pa se tako za sada, velikim dijelom Udruga oslanja na svoje vlastite snage. Ističu kako im pomaže Općina, a dobili su nešto sredstava, uz ostale, i od Ministarstva turizma, no za uređenje takve ponude bi trebalo znatno više sredstava. Mogući izvor novca su fondovi Europske unije, no do njih se za sada ne može jer suhozidi nisu – zakonom zaštićeni kao materijalno kulturno dobro.
Preneseno iz Novog Lista, Autor Alenka Jurčić.

REPORTAŽA: DANI MLADOG MASLINOVOG ULJA U VODNJANU
MASLINARI RASTU POPUT PLIME
Sudjelovanje na priredbi u Vodnjanu postaje među maslinarima pitanje prestiža, nju se naprosto ne smije preskočiti. Dolaze istarski maslinari, sve ih je više iz ostalih krajeva.
Preuzeto u cjelosti iz Novog Lista, piše Branko Šuljić

Rastemo kao plima, maslinara je svakim danom više. Ovo su riječi Franka Raguža, a čuli smo ih u istarskom Vodnjanu prilikom svečanog otvaranja tradicionalne i daleko afirmirane manifestacije Dani mladog maslinovog ulja. Mali Vodnjan davno se promovirao u centar istarskog maslinarstva, a način na koji dovodi maslinare iz zemlje i inozemstva, te tisuće posjetitelja, vodi ga prema hrvatskom vrhu i međunarodno značajnom odredištu. Sudjelovanje na priredbi u Vodnjanu postaje među maslinarima pitanje prestiža, nju se naprosto ne smije preskočiti. Dolaze istarski maslinari, sve ih je više iz ostalih krajeva. Još više dolaze posjetitelji s raznih strana, slobodno se može napisati da su proteklog vikenda svi putovi vodili prema istom odredištu  Vodnjanu. Imalo se što vidjeti još važnije, kušati. Maslinovo ulje gdje god pogled usmjerili. Maslinovo ulje, međutim, suviše je uzak i skroman pojam za ono što se tri dana dogadalo u Vodnjanu. Koliko sorti maslina, vrsta maslinova ulja, različitosti okusa. Mnoga su ulja extra vergine, a opet toliko različita. Kad sam na jednom štandu zatražio da mi natoče malo ulja u čašicu, pohvalio me poznati maslinar, jedan od najbollih u nas. »To je pravo, tako se degustira!« Na smotrama maslinova ulja, u pravilu, degustira se drugačije. Slaganje ulja i sira Ulje se natoči u plitke posudice, može i u tanjurić. Pokraj njih nalazi se kruh narezan na kockice. Kruh se umače u ulje, mnogima je to prihvatIjivije, jer ne mogu piti čisto ulje. Ponegdje, umjesto kruha nude se kockice sira, a na jednom štandu ponuđeno nam je da u ulje močimo kockice jabuke. PrihvatIjivo je i tako, ali je bolie sa sirom. Najbolje s paškim, bez ikakve namjere da me netko proglasi lokalpatriotom. Najbolji su u Vodnjanu udruženi nastupili  maslinari i uljari braća Belci i sinovi iz Vodnjana okupljeni u tvrtci Meloto, te posljednjih godina najpoznatiji proizvođač sira s otoka Paga  Sirana Gligora iz Kolana. Slaganje ulja i sira, prvi put su spojeni Vodnjan i otok Pag. Tri ulja i tri sira, od blažeg prema pikantnijem. Što reći, nisam stručnjak da ocjenjujem maslinovo ulje, o paškom siru znam više. Mogao bih konstatirati: braća Belci drže visoku razinu vodećih u svijetu. Ivana Gligoru u Vodnjanu nisam vidio, zastupao ga je Edo Borović. Muški dio obitelji Belci bio je u kompletnom sastavu. Za nas je glasnogovonik bio Matteo, ponovio je ono što od ranije znamo:  Urod je bio slab, 70 posto manji od prosjeka i očekivanja, uništili su ga suša i svrdlaš. Južna Istra posebno je pogođena. Zato su masline bolje dale, 14 15 posto, u odnosu na lanjskih 11 12. Dugo će se pamtiti urod prije šest  sedam godina, bralo se oko 150 kilograma po stablu. Sada imamo 3.500 stabala, sva nisu u punom rodu, stalno širimo maslinik, ovisno o godini sadimo 200 do 1.000 stabala.
Navodnjavanje spasilo urod
Za razliku od mnogih maslinara, dobrim urodom hvale se u porečkoj Agrolaguni, vlasniku najvećeg maslinika u nas što se prostire na 160 hektara. Berbu su okončali, uljara još radi za ostale maslinare, Količina, govore nam, nije značajno smanjena, a kvaliteta je poboljšana. Dobar urod zahvaljuju navodnjavanju, sustavom kap na kap pokriveno je 40 posto maslinika. Ni štetnika na maslinama nije bilo. U vlastitim prodavaonicama već nude ovogodišnje ulje, cijena mu je 85 kuna za kilogram.

Prvi put u Vodnjanu  Udruga lunjskih maslinara
Pokraj ulaza u šator, na najistaknutijoj poziciji, susrećemo poznate osobe, Udruga lunjskih maslinara, iz Luna na otoku Pagu.  Prvi put smo u Vodnjanu, pozvali su nas ovdašnji prijatelji, objašnjava nam Božo Badurina, predsjednik udruge. Mislim da će nam ovo koristiti, upoznavanje s ljudima, razmjena iskustava, naši članovi trebaju vidjeti što se ovdje događa, kako organiziraju ovu manifestaciju, kušati kakvo se ulje prezentira. Imali su Lunjani što pokazati. Priča o stoljetnim samoniklim maslinama u kamenjaru mnoge je zaintrigirala, lunjsko ulje dobilo je pohvale za visoku kvalitetu. Temu o stoljetnim i tisućljetnim maslinama nastavili smo na susjednom štandu, kod gosta iz Crne Gore.  Putovao sam 700 kilometara, dolazim iz Bara, najjužnije hrvatske župe, govori Božo Šaltić. Objašnjava nam da je Šaltić srednjovjekovno prezime.  U vrijeme venecijanske vlasti moji su preci došIi sa Šolte u Bar. Redovito sudjelujem na smotrama maslinova ulja u Hrvatskoj. Imam 68 starih stabala, od kojih su neka starija od 500 godina, svako daje po 250 kilograma. Obim jednog debla u dnu iznosi 12,5 metara. Bar ima stabala starijih od 2.000 godina. Zasadio sam i 100 mladih maslina, one još nisu u rodu. Kvaliteta otvara vrata tržišta. Nudi nam Božo suhe smokve, ulje i masline. Posebno skreće pažnju na crne soljene masline u specijalnom umaku. Objašnjava, umak se radi po obiteliskom receptu čija se tajna čuva više od 200 godina. Samo je rekao da ima šest sastojaka, šest biljaka. Koristi se kao preljev za ribu, špagete, maže se na kruh, može biti i predjelo. Sljedeći inozemni gost dolazi iz države Bosne i Hercegovine, preciznije iz Hercegovine. Pero Matić zastupa Udrugu maslinara Neum. Malo nas iznenađuje, pojam za Hercegovinu meni su zilavka i blatina. U zaleđu Neuma mnogo je maslina, govori Pero, ima ih u dolini Neretve, čak 80 kilometara od mora. Oblica je njihova autohtona sorta, ulje im je lani prvi put uvršteno u registar maslinovih ulja. Predstavili su se i slovenski maslinari, Olio Nostrum, zadruga Slovenske Istre iz Kopra.
Ozbiljniji maslinari napravili su korak dalje u statusnom organiziranju, registrirani su kao OPG  obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Jedno od takvih je OPG Vošten iz Svetog Lovreča. Mario Vošten govori nam da su zadovoljni urodom, nešto je manji, ali je radman puno bolji. To mogu zahvaliti navodnjavanju kojim je pokriven veći dio maslinika. Ono je posebno važno u cvatnji. Imaju 1.000 stabala, od povijesnih do petogodišnjih što nisu u punom rodu. OPG dodatak imaju i braća Stojnić, Anton i Nivio iz Vabrige. S 1.500 stabala dobili su 2.000 litara ulja, tri vrste  dva monosortna i jedno miješano. Nazivi su im Santa Marina  istarska bjelica, Laron  porečka rosulja i Kleno  selekcija Stojnić od pet domaćih autohtonih sorti. Sva su njihova ulja ekstradjevičanska i nosioci zlatnih medalja, uvrštena su u svjetski katalog najboljih maslinovih ulja. OPG Flego iz Zainaska predstavilo se s 11 ulja, s time što su im četiri uzeli u Oil bar. Imaju 2.500 stabala, od kojih 500 nije u punom rodu. Počeli su brati 1. listopada, okončali 15. studenoga. Svaki dan, najkasnije dva sata nakon branja, masline su bile u uljari, za kvalitetu ulja to je izuzetno važno.

Komplementarni proizvodi
Uz maslinovo ulje, u Vodnjanu su bili predstavljeni još neki prehrambeni proizvodi, moglo bi se reći komplementarni  sir, vino, pršut, riba... Največa guzžva vladala je ispred štanda s pršutima, svi su željeli degustirati. Njihov je proizvodač Milan Buršič, takoder iz Vodnjana. Kušali smo, što reči, ocjena je bolja od odličan. Osim Gligore, iz Kolana na Pagu predstavila se i Sirana Mih, ponuđen je i kozji sir, među vinarima isticanje zaslužuje Ziatko Kattran iz Slovenije. Predstavio je pjenušac u kojemu lebde čestice 24karatnog zlata. Tko je poželio, mogao ga je kupiti, sajamska cljena iznosila je 20 eura za bocu, dok je redovna 39 eura.

BRZINSKA BERBA ZA KUĆNE POTREBE!

MASLINE NA PODRUČJU LUNA OVE SU GODINE IZUZETNO SKROMNO RODILE
-Kratko je trajala ovogodišnja berba maslina. U većine hrvatskih maslinara urod je bio izuzetno skroman, ako se ono što je pobrano uopće može nazvati urodom. Bit će malo maslinova ulja iz domaće proizvodnje, cijena mu je već krenula u visine. Slabo je rodilo svugdje, pa i na području Luna na otoku Pagu. U svjetski jedinstvenom masliniku stoljetnih i milenijskih stabala. Bila je to brzinska berba, reče nam jedan od lunjskih maslinara. Procjene su, na Lunu je urod bio otprilike 10 posto lanjskog. Napravili su ljudi desetak, dvadesetak litara ulja, bit će za obiteljske potrebe, jer na Lunu se nitko ne bavi intenzivnim maslinarstvom. Tek u novije vrijememe nekoliko mlađih žitelja Luna zasnovalo je veće nasade na poljoprivrednom zemljištu, gdje je nekad bila vinova loza. Oni su jedini imaIi bolje urode, po 2 - 3 tone, ne samo zbog većeg broja stabala, nego zahvaljujući navodnjavanju. Zahvaljujući njima i nekim maslinarima iz Novalje i Stare Novalje, koji rade na isti način, posla je imala i lunjska uljara. Za potrebe ostalih imala je skraćeno radno vrijeme u poslijepodnevnim I večernjim satima. Ove godine danak je ubrala suša, a na nju su se agresivno nadovezale štetočine, najprije druga generacija maslinova moljca i završno maslinov svrdlaš.
Ove jeseni on je poharao većinu priobalnih maslinika. Njegovu djelovanju pogodovala je jaka suša, stabla i plodovi bilisu u slaboj kondiciji, a pojava svrdlaša bila je masovna kakva se godinama ne pamti. Logičnim se zato nameće pitanje: zbog čega nisu pravodobno poduzete odgovarajuće mjere zaštite, nego se pasivno promatralo njegovo uništavajuće djelovanje. «Kasno smo ga otkrili i više nije bilo o moguće njegovo tretiranje zaštitnim sredstvima«, odgovara Božo Badurina, predsjednik Udruge Iunjskih maslinara.
Pripreme za sljedeću godinu
Udruga je odmah poduzela korake s ciljem da se slične nepogode ne ponavljaju. Za članove i sve maslinare organizirana su stručna predavanja, agronomi Ivica Peranić i Igor Gomezelj govorili su im o zimskoj gnojidbi maslina i njihovoj zaštiti. Udruga je, također, preuzela obvezu sustavnog praćenja stanja maslinika, što će raditi agronomi koji će redovito obilaziti lunjski maslinik. Na kraju jedne teške i loše godine Iunjski maslinari tješe se nadom da bi sljedeća godina trebala donijeti dobar urod. Stabla su se odmorila, potrebno im je to nakon godina dobrih uroda. "Bit će roda ako ne bude suše u vrijeme cvata i ako budemo poduzimali odgovarajuće agrotehčieke mjere, objašnjava Božo Badurina. "To uključuje i gnojidbu. Stručni ljudi uputili su nas kako gnojiti tamo gdje se tlo ne obrađuje, a teren je jako porozan. Uz ostalo tome pridonose i ovce koje stalno borave medu našim maslinama." Berba je kratko trajala pa su Iunjski maslinari imali više vremena za aktivnosti svoje udruge. Prva akcija bit će im sudjelovanja na Danima mladog maslinovog ulja u Vodnjanu. Pozvani su kao gosti Grada Vodnjana, Imati će svoj štand, potporu za nastup dala im je Turistička zajednica grada Novalje. Predstavit će i lunjsko ulje koje su morali kupovati od uspješnijih maslinara jer su članovi imali skroman urod i ulje slabije kvalitete. Pod vodstvom prof. dr. Đanija Benčića lunjski maslinik posjetili su studenti pete godine Agronomskog fakulteta iz Zagreba. Jedan od naših vodećih znanstvenika iz područja maslinarstva želio je svojim studentima pokazati maslinik što ga čine samonikla stabla, kao očuvanu biološku cjelinu. Studenti su upoznati s posebnostima maslinika i cijepljenjem sa-moniklih maslina, a posebno su ih oduševila, kao i sve posjetitelje, milenijska stabla. "S Agronomskim fakultetom godinama uspješno surađujemo. Znanstvenici sada rade na ispitivanju genoma lunjskih maslina. Mnoga pitanja postavljaju se pred njih posebno iz razloga što su dosadašnja ispitivanja pokazala da je svaka samonika maslina genetski drukčija". Djelovanje udruge usmjereno je zaštiti cjelokupnog lunjskog maslinika što se prostire na veIikom prostoru od punte Luna do kraja Stanišća. Na kamenjaru gdje skoro pa nema obradive zemlje. Zato na tom prostoru dominiraju samonikle masline, kako ih nazivaju stručnjaci. Domaći ljudi kažu da su to cijepljene divlje masline. Broj posađenth maslina među njima skoro je zanemariv, ima ih manje od jedan posto.
Vrtovi lunjskih maslinika
Djelovanjem udruge sačuvana je i najstarija uljara na otoku. Ona se nalazi u mjestu Lunu, a vlasnica joj je Mira Baričević. Karakteristična je pa tome što se ulje dobivalo gaženjem maslina nogama. čini je veliki kameni mlin napravljen od lunjskog kamena što se okretao ručno. Smjesa se stavljala u vreće od brnistre i na kamenom postolju gazila bosim nogama, uz istodobno polijevanje vrelom vodom. U sklopu uljare nalazi se i velika kamenica napravljena, također, od lunjskog kamena. Naš najveći projekt nazvan je «Vrtovi lunjskih maslina«, što smo ga posredstvom Grada Novalje kandidirali za sredstva Europske unije. Već je prošao drugi prag pa su realna naša očekivanja da bismo mogli dobiti značajna sredstva od EU. Njegov je krajnji cilj turistička valorizacija Iunjskog maslinika, gradnja novih putova, formiranje javne ustanove, zapošljavanje ljudi, gradnja objekta za naše djelovanje i organiziranje kušaonice. Velik je to zahvat, bez pomoći Grada Novalje u njega se ne možemo upuštati, to premašuje naše mogućnosti. U ljetnim mjesecima, pa i sada, masovno nam dolaze turisti iz Novalje i Raba, šetaju sami medu maslinama. Nemamo nikoga tko bi ih vodio i davao potrebna objašnjenja, a mogli bismo i ulaznice naplaćivati. Prema našim procjenama, kroz maslinik godišnje prođe 10 tisuća ljudi, a od tih turističkih posjeta nemamo nikakve koristi. Također, sljedeću' turističku sezonu ćemo dočekati s urednijim maslinikom i u tome će nam pomoći grad Novalja, zaključuje Božo Badurina.

OKO 80.000 STABALA
— Uvijek nam postavljaju pitanje koliko stabala maslina ima na području Luna. To smo se i mi pitali, jer tko bi ih prebrojio. Pokušali smo doći do aproksimativne brojke na način da smo približno prebrojili stabla na površini od jednog hektara, i množenjem smo došli do zaključka da imamo oko 80.000 stabala.

STABLO STARIJE OD 2.000 GODINA
Od 1963. godine u lunjskom masliniku postoji botanički rezervat. U njemu je, na području "Dudićeve krune", oko 1.500 zaštićenih stabala samonikle masline. Ali ne i ono za koje se pretpostavlja da je najstarije, a to je tek nedavno otkriveno. Na hrptu otoka, gdje bura najjače puše i gdje je posolica najintenzivnija, nalazi se samoniklo stablo što raste u živom kamenu. Nikada nije cijepljeno, a vlasnik mu je Ivica Badurina. Usprkos nepodnošljivim uvjetima za opstanak stablo je u izvanrednoj kondiciji.
I ono najvažnije: procjenjuje se da je starije od 2.000 godina. Sada je red na znanosti da to potvrdi, ističe Božo Badurina.
Preuzeto iz Novog Lista, autor: Branko Šuljić.

USUSRET BLAGDANima SV. jeronima i svetih anđela čuvara
PETAK, 30.09.2011. Sv Jeronim, naučitelj, zaštitnik naše župe.
- 10.30 Svečana sv. misa koju predvodi don Tuna Jozić, župnik Jezera, a pjevanje predvode crkveni pjevači iz Jezera.
NEDJELJA, 02.10.2011. Sv. Anđeli čuvari
- 8.30 sv. misa u Jakišnici
- 10.30 svečana sv. misa, u župnoj crkvi koju predvodi prof. dr. Ante Tamarut
- 17.00 u župnoj crkvi, projekcija filma: "Životopis Oca Odorika Badurine" čiji je autor Sanjin Badurina (Piloto)
- 20.00 "Bistro Tovarnele" fešta uz duo "Kumpanji"

Parce mihi, Domine, quia Dalmata sum - Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac!

Sveti je Jeronim (Jerko, Jere, Jerolim) bio crkveni otac i veliki naučitelj crkve. Bio je čovjek Svetoga pisma. Također vrstan poznavalac Biblije i prevoditelj. Papa sveti Damaz dao je zadatak Jeronimu da učini reviziju latinskoga prijevoda Svetog pisma od prije i tako je nastao Jeronimov prijevod tzv. Vulgata, po kojoj je postao slavan u Crkvi i pamtimo ga rado sve do današnjih dana. Sveti je Jeronim mnogo putovao, sukobljavao se u raspravama oštro protiv heretika svoga vremena do se nije napokon skrasio u Svetoj zemlji. Tu je proveo trideset i četiri zadnje godine svoga života kraj Isusovih jaslica u Betlehemu. Meditirao je i učio. U Betlehemu je bio upraviteljem jednog samostana. Jeronim je rođen među godinama 340. i 345. u Stridonu, mjestu (gradu) koji se nalazio na međi između Dalmacije i Panonije. Gdje se je to mjesto točno nalazilo, do dandanas u znanstvenim krugovima nije posve jasno. Jedni smatraju da je Stridon bio negdje oko Tomislavgrada, na Duvanjskom polju. Drugi pak misle da je taj grad bio negdje u Istri.
Jeronim je dijete roditelja kršćana, no sam on je sakrament krštenja primio mnogo kasnije u Rimu, gdje je boravio vjerojatno od 358. do 364. god., nadopunjavajući svoj studij govorništva. U Rimu je svladavao latinsku gramatiku, prevodeći klasike. Jeronim je bio veoma nadaren i inteligentan, ali su mu narav i karakter bili teški, kažu povjesničari, te je s njim bilo naporno živjeti. U počecima je bio lakouman, pa ga se znalo naći u različitim zločestim društvima. No, na kraju je kod njega pobijedila dobrodušnost i on se s milošću Božjom izgradio u sveca. Otišavši iz Vječnog grada otputovao je u Galiju.
Jedno se vrijeme ipak zaustavio u Trieru, zatim se uputio u Akvileju, gdje je ostao nekoliko godina. Asketski način života ga je pomalo osvajao. Tada je već uvelike proučavao Bibliju. Odatle je zbog sukoba sa zajednicom otišao prema Istoku i tu je upoznao monaški život. Jeronimov boravak na Istoku omogućio mu je da u Antiohiji još više produbi svoj biblijski nauk i usavrši hebrejski jezik. Potom je pošao u pustinju gdje su mnogi živjeli pustinjačkim životom. Ondje je živio samotno, u noćnim bdijenjima, u pokori i u nezaobilaznom poslu. Zbog sukoba s heretičnim Arijevim mišljenjima napustio je pustinju i vratio se u Antiohiju. Tu ga je biskup Paulin htio zarediti za svećenika. Jeronim se u početku opirao, ali se ipak s tim složio uz uvjet da i nadalje može ostati vjeran svom zvanju monaha ti da se može kretati kamo želi. Nakon što je postaoi svećenik dao se opet na putovanja.
Od 380. do 381. boravio je u Carigradu listajući spise u gradskim knjižnicama. Tu je susreo sv. Grgura Nazijanskog koji je na njega dosta utjecao. Tu je Jeronim prevodio spise (homilije) Origenove. U to je doba papa Damaz sazvao novi crkveni sabor. Jeronim je na tom saboru bio sa svojim biskupom koji ga je zaredio za svećenika, Paulinom. A onda se vratio opet u Rim ponijevši sa sobom sve što je do tada uradio, sve knjige i rukopise koje je posjedovao. Papa Damaz mu je tada povjerio da učini reviziju latinskoga prijevoda Evanđelja, tzv. Itale. Međutim je Jeronim učinio novi latinski prijevod cijelog Svetog pisma, Vulgatu. Na tom je djelu dugo radio oko 20 godina. Time je do danas zadužio cijelu crkvu. Kad je umro papa Damaz, sveti je Jeronim otišao ponovo na Istok. U Betlehemu se smjestio tu je vodio jedan samostan. Tu je još preko 30 godina posvetio život Bogu i književnom radu. Prevodio je svete knjige s hebrejskog jezika i pisao komentare. Osobito je poznat po spisu De viris illustribus (Slavni muževi). Svi su mu spisi veoma dragocjeni za znanost. Postoji također 157 Jeronimovih pisama. Posljednje je godine svoga života obolio, oslijepio, te je 419. ili 420. godine pošao u Božju i svoju vječnost.

Pročitajte više o Sv. Jeronimu...

ODRŽANA 7. LUNJSKA MASLINADA

"Maslina je poezija"
Gosti su obišli maslinu za koju su znanstvenici dokazali da je starija od 1.600 godina, te impresivno stablo za koje predaja govori da je starije od Krista

Lun ima rudnik sorti maslina i svi mogu proizvesti ekstra djevičansko maslinovo ulje. Nigdje nema bioraznolikosti kao na području Luna, posebno kad je u pitanju starost i očuvanost maslinika. Lunjske masline obilježje su pejzaža i on se ne smije mijenjati. Na jučerašnjoj, 7. lunjskoj maslinadi ovo je, između ostaloga, izrekao prof. dr. Đani Benčić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, jedan od izlagača na stručnom skupu što je održan u sklopu tradicionalne manifestacije lunjskih maslinara.

U svom sedmom izdanju Lunjsku maslinadu obilježio je iskorak u masovnosti i kvaliteti. Osim domaćih maslinara s otoka Paga, okupila je maslinare s Raba, Krka i Lošinja, te najbolje u nas – iz istarskog Vodnjana. U cjelodnevnom programu za goste je najprije upriličen obilazak lunjskog maslinika, jedinstvenog u nas i na širem prostoru Sredozemlja. Mnogi od njih prvi put su se našli na otoku Pagu i na području Luna, i bili su impresionirani onim što su vidjeli. Masline što rastu u kamenjaru, među kojima većina broji stotine godine, pričaju svaka za sebe svoju životnu priču i povijest bivstvovanja u teškim uvjetima otočnog podneblja. Domaćini, Želimir i Božidar Badurina, s ponosom su im pokazali maslinu za koju su znanstvenici dokazali da je starija od 1.600 godina, te malo dalje od nje još impresivnije stablo za koje predaja govori da je starije od Krista.

Stručna izlaganja
Lunjsku maslinadu tradicionalno organizira Udruga lunjskih maslinara, a pokrovitelj manifestacije bio je Grad Novalja. Uz odaziv mnogih sponzora i pokrovitelja, pobudila je veliko zanimanje na dijelu otoka gdje se ljudi bave maslinarstvom. U prepunoj dvorani Hotela Luna u Jakišnici sudionici su s velikim zanimanjem pratili stručna izlaganja koja im mogu pomoći u unapređenju poslovanja i povećanju kvalitete maslinova ulja, što je već sada dostiglo visoku razinu. Agronom mr. Željko Peran, poljoprivredni savjetnik iz Raba, govorio je o podizanju maslinika na terenima s težim uvjetima. Smjernice za gospodarsko unapređenje lunjskih maslina, bile su naziv izlaganja prof. dr. Đanija Benčića, dok je prof. dr. Miroslav Tratnik, također profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, govorio o zadružnom obliku organiziranja maslinara. Uz niz praktičnih i konkretnih savjeta lunjskim maslinarima, koji su vlasnici privatnih maslina na državnom zemljištu, svoje izlaganje on je zaključio riječima: »Maslina je poezija«.

Druženje i degustacija
Iskustva i rezultate organiziranja maslinara u Vodnjanu, kojeg danas smatraju centrom maslinarstva i maslinova ulja u nas, prenio je Franko Raguž, predsjednik Udruge Agroturist, koja okuplja isključivo maslinare. Iz njegove priče vrijedno je istaknuti da je na području Vodnjana u posljednjih 15 godina utrostručena proizvodnja maslinova ulja, te da im je sljedeći cilj utrostručiti sadašnju proizvodnju. Govorio je i o prednostima organiziranja i organiziranog nastupa na tržištu, te brendiranju maslinova ulja s određenog područja.
Manifestacija Lunjska maslinada sinoć je okončana na najljepši način – druženjem maslinara i degustacijom maslinova ulja. U tom dijelu programa posebnu pažnju privuklo je ulje iz Vodnjana, koje ima titulu ovogodišnjeg svjetskog prvaka, a kojeg je napravio Livio Belci, i sam sudionik susreta u Lunu

Preneseno iz Novog lista.

Održana "Lunjska maslinada"
U organizaciji Udruge lunjskih maslinara te uz pokroviteljstvo Grada Novalje u Jakišnici je održana 7. Lunjska Maslinada. Manifestacija koja promovira lunjsko maslinovo ulje i ove je godine okupila veliki broj ljubitelja ovog dragocjenog proizvoda po kojem je Lun poznat.
Kako je već po tradiciji i zamišljena, manifestacija je i ove godine imala stručna predavanja te izložbu i degustaciju nagrađenih maslinovih ulja. Tako je mr. Željko Peran, poljoprivredni savjetnik iz Raba, govorio je o podizanju maslinika na površinama sa težim uvjetima uzgoja. Profesori na Agronomskom fakultetu u Zagrebu prof. dr. Đani Benčić i prof. dr. Miroslav Tratnik govorili su o smjernicama za gospodarsko unapređenje lunjskih maslina, odnosno o zadružnom obliku organiziranja maslinara.
Ovogodišnji gosti maslinade bili su maslinari iz Nerezina, sa Raba, Krka te Istre, točnije iz Vodnjana. Vodnjance je predvodio Livio Belci, maslinar čija je maslinovo ulje iz sorte ''Vodnjanska buža muška'' svjetski šampion u kategoriji ulja izrazito voćnih okusa.
Uz degustaciju maslinovog ulja te glazbene note grupe ''Kumpanji'' maslinari su se u predivnom ambijentu hotela Luna družili do kasnog poslijepodneva.
www.novalja.hr

SMOTRA VINA I MASLINOVIH ULJA U VODNJANU

U subotu  9. travnja u Vodnjanu je održana 18. smotra vina Južne Istre i 17. smotra ekstradjevičanskih maslinovih ulja.
U sklopu  manifestacije održana je konferencija za novinare na kojoj su dali izjave gradonačelnik Grada Vodnjana Klaudio Vitasović, predsjednica udruge Agroturist Lorella Giacometti Moscarda, voditelj stručne službe udruge Agroturist Franko Raguž te upravitelj Poljoprivredne zadruge Vodnjan, Viljem Vodnik. 
Jedna od nastarijih smotri maslinovih ulja i vina počela je već u 9 sati svečanim otvorenjem projekta Nacionalnog kolekcijskog nasada domaćih i udomaćenih sorti maslina. Tijekom cijelog dana u gradu Vodnjanu bile su za sve posjetitelje otvorene kantine vina i ulja proizvođača. Uz to, od 15 do 18 sati održan je niz stručnih predavanja, o proizvodnji vina i maslinovih ulja, od kojih je jedno bilo predavanje Andrea Cantorea o specifičnostima lunjskih maslinika. Nakon predanja održana  je svečana dodjela medalja i priznanja nagrađenim proizvođačima u Zajednici Talijana Vodnjan.
Specifičnot  ove smotre je što su na jednom mjestu biti izloženi svi uzorci ulja i vina koje su posjetitelji mogli degustirati. Cilj je da posjetitelji dođu kušati uzorke, prošeću ulicama Vodnjana i obiđu kantine. Tako su se radi radi lakše orijentacije i informiranja, na području Vodnjana postavila četiri info punkta na kojima su hostese upućivale posjetitelje na željene destinacije. 
Na smotru maslinovih ulja ove je godine prijavljeno 75 istarskih maslinara, sa 97 posto ulja ekstra kategorije. Udruga senzornih analitičara dodijelila je tri medalje, za pikantna, srednja pikantna i slatka maslinova ulja.
Prezentiran je i posjećen Nacionalni kolekcijski nasad maslina, na kojeg su u gradu Vodnjanu izuzetno ponosni. U kolekcijskom nasadu maslina posađeno je 58 sorti maslina, po šest stabala svake sorte. Planira se sađenje ukupno 100 različitih sorti maslina. Cilj je proizvodnja ulja i praćenje sortimenta u određenim uvjetima. Nasad će služiti studentima Agronomskog fakulteta za unaprjeđivanje maslinarstva regije, kako bi mogli preporučiti određene sorte za određena područja. Cijeli projekt temelji se na znanstvenoj osnovi, a briga je i zadatak Agronomskog fakulteta. 
Na poziv vodnjanskih maslinara i prof. Đanija Benčića manifestaciju su posjetili i predstavnici „Udruge lunjskih maslinara“ koji su na margini manifestacije dogovorili suradnju sa gradom Vodnjanom i udrugom Agroturist Vodnjan.
Preko udruge Agroturist upućen je poziv za sudjelovanje na ovogodišnjoj „Lunjskoj maslinadi“ vodećim istarskim maslinarima poput braće Belci i Sandija Chiavalona. Istarski bi maslinari prezentacijama ili predavanjem iz prve ruke prenjeli svoja iskustva u proizvodnji, brendiranju i prodaji maslinovih ulja.

Zoran Badurina-Rumešić

Prenosimo iz Novog Lista, autor: Branko Šuljić

Apsurd: Za tisućljetne lunjske masline nema poticaja

" Čitavo područje Luna ogroman je maslinik, tu raste više maslina nego na ostatku otoka Paga. Privatne masline rastu na zemljištu kojemu je vlasnik država, čime njihovi vlasnici ne ispunjavaju uvjete za dobivanje poticaja "

Čitavo područje Luna ogroman je maslinik, tu raste više maslina nego na ostatku otoka Paga. Privatne masline rastu na zemljištu kojemu je vlasnik država, čime njihovi vlasnici ne ispunjavaju uvjete za dobivanje poticaja Seljaci prosvjeduju, ribari prosvjeduju... A, tko u Hrvatskoj danas ne prosvjeduje..? Nezadovoljstvo buja na sve strane. Ekonomsko stanje je teško, mnogi su pogledi i zahtjevi usmjereni prema državi, traže ljudi financijsku pomoć, subvencije, participacije, poticaje... Različito se zove, a u konačnici svodi na isto – novac. I, nije da država neće pomoći, ali je i državna blagajna skromna, rashodi su veliki, zahtjeva mnogo, a mogućnosti ograničene. Resorno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja početkom godine donijelo je još jedan podzakonski dokument – Pravilnik o izravnim plaćanjima u poljoprivredi, potporama za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, potporama za ekološku i integriranu poljoprivrednu proizvodnju i potporama za područja s težim uvjetima gospodarenja u poljoprivredi. Njime se propisuje način provedbe izravnih plaćanja, detaljni uvjeti, kriteriji i postupci za ostvarivanje izravnih plaćanja, te način i uvjeti provedbe mjera ruralnog razvoja. Pravilnikom se uređuje razdoblje primjene za izravna plaćanja za proizvodnu 2011. godinu, a za mjere ruralnog razvoja obuhvaća razdoblje žetve ratarskih kultura, berbe povrća, grožđa i voća, korištenja livada i pašnjaka te držanja stoke za 2011. godinu. Komplicirano, treba se u tome snaći. Sitne parcele A, ljudi se snalaze, naučili čitati i razumijevati zakonske propise. Još bolje ih razumiju kad u njima sebe ne pronalaze. Na primjer, događa se to mnogim otočnim maslinarima. Osnova za izračun potpora je poljoprivredna parcela, ako se onaj otočni kamenjar u kojemu najčešće rastu masline može nazvati poljoprivrednom parcelom. Za trajne nasade, a masline su to više od bilo koje druge kulture, ukupna površina za koju se podnosi zahtjev mora iznositi najmanje 2.500 četvornih metara, s time da barem jedna parcela mora imati površinu najmanje 500 metara. Broj stabala pritom nije važan. Ista odredba vrijedi i za vinograde, oni su također trajni nasadi, ali će se u tome sektoru potpore lakše ostvarivati. Vinogradi minimalne površine 500 kvadrata ipak su česti, čak i na usitnjenim otočnim, i općenito priobalnim, parcelama. Zemljišne parcele na otocima, bez obzira na to da li su obradive ili nisu, najčešće su usitnjene. Od koljena na koljeno dijelili su ih braća i rođaci, djeca i unuci. Površina im se najčešće mjeri u stotinama, znatno rjeđe u tisućama četvornih metara. U neka davna vremena masline su sađene tamo gdje ništa drugo nije uspijevalo, ili se uopće nije moglo obrađivati. Na mnogo mjesta na otocima vidjeli smo masline gdje rastu doslovce iz živog kamena. I pitali se: kako uopće uspijevaju opstati, i još ploda davati. Uistinu sveto drvo, kako ga mnogi nazivaju. Negdje raste desetak, dvadeset stabala, drugdje možda dva, tri,  rijetki su vlasnici koji imaju puno maslina na jednom mjestu. Broj stabala, najčešće, govori i o površini parcele na kojoj rastu. Najveći maslinik  Skupiti će mnogi otočani 2.500 četvornih metara maslinika. I puno više! Ali će teže izdvojiti »veliku« parcelu kojoj je površina najmanje 500 metara. Uz to, ona mora biti upisana u ARKOD sustav – sustav za identifikaciju zemljišnih parcela. Nije 500 četvornih metara velika parcela, to je u biti manja okućnica dimenizija 20 x 25 metara, ali i otočne prilike treba poznavati. Ima otočnih maslinara koji ispunjavaju uvjete i dobit će poticaje, ali ima i takvih koji za ostvarenje tog zakonskog prava nemaju ni minimum uvjeta. To se događa žiteljima najsjevernijeg dijela otoka Paga, maslinarima s područja Luna i okolnih zaselaka. Čitavo to područje ogroman je maslinik, tu raste više maslina nego na ostatku otoka, neke od tih maslina davale su ploda, doslovce, »još u vrijeme kad je Bog hodao po zemlji«, prije 2.000 godina. Po mnogo čemu te su masline jedinstvene, ne u nas, nego na Sredozemlju. Cijepljene samonikle divlje masline, rastu u surovom kamenjaru, u podneblju u kojemu ništa drugo ne može opstati. Mnogima od njih godine se ispisuju s četiri znamenke, znanstveno je to dokazano. Deseci tisuća maslina najvećim dijelom rastu na komunskom terenu. Privatne masline na zemljištu kojemu je vlasnik država. Ponegdje masline rastu i u tuđoj privatnoj parceli. Jedinstven je to slučaj i traje stoljećima, ne znam kako ga tumači pravna praksa. – Država daje 2.600 kuna poticaja po hektaru, što mi ne možemo dobiti. Uz to, naša je proizvodnja ekološka, za nju se dodatno plaća, što znači da smo dvostruko zakinuti, objašnjava nam Božo Badurina , predsjednik skupštine maslinarske zadruge »Lun«. Na površini od 80 hektara državnog zemljišta tisuće su privatnih maslina. Traje to stotinama godina i poštuje se običajno pravo. Za svako se stablo zna tko mu je vlasnik, onaj tko je cijepio divlju mladicu vlasnik je budućeg stabla. Vlasništvo je ispremiješano, rijetki imaju više stabala na okupu. Možda pet, šest, pa nakon 200 metara sljedeće dvije, i sve tako, raštrkano na velikoj površini. U rasporedu vlasništva nema nema nikakva pravila, ni redosljeda. Tužba protiv države  – Da bismo ostvarili svoja prava osnovali smo zadrugu, htjeli smo se javiti na natječaj za dugogodišnji najam državnog zemljišta. U zadrugu se uključio praktički čitav Lun, 87 obitelji od 90 koliko ih ima. Interes nam je zajednički, a sredstva poticaja planirali smo ostaviti u fondu zadruge, za pokretanje zajedničkih aktivnosti i projekata. Božo Badurina dalje nam objašnjava da je na Općinskom sudu u Pagu zadruga podigla tužbu protiv države, Republike Hrvatske. Temeljem zakona o dosjelosti traže da im se prizna vlasništvo nad tim zemljištem, na kojemu su njihove masline već tri, četiri stoljeća, ako ne i duže. Nekad davno to je zemljište bilo u vlasništvu rapskih plemića, do 1848. godine, kada je ukinuto kmetstvo i kad su Lunjani tu zemlju dobili u vlasništvo. – Dogodilo se da je arhiva u Rabu većim dijelom uništena u požaru, pa sada dokumentaciju, odnosno darovnicu tražimo u Beču. Pronašli smo nešto starih dokumenata, između ostalih, onaj kojim ondašnja općina Rab stanovništvu Luna dozvoljava navrtanje (cijepljenje) divljih maslina u pitome. Lunjani se nadaju povoljnom ishodu, iako sve skupa ide sporo. Lokalno stanovništvo najvećim je dijelom treće dobi, neki mlađi ne žele se angažirati, ili ne mogu, aktivnosti najvećim dijelom vode oni koji nisu na otoku. Ta daljina, to je jasno, otežavajuća je okolnost.

Kulturno dobro – Želimo upravljati tim maslinikom kao vlasnici, maslinik star dvije tisuće godina moramo sačuvati. Teren ne bismo dijelili, nego ga koristili kao i dosad, i svi bismo bili uknjiženi kao vlasnici. Na tom terenu ne želimo dozvoliti bilo kakvu gradnju, to ne dolazi u obzir. Maslinik želimo zaštititi kao kulturno dobro i htjeli bismo da nam Grad Novalja u tome bude partner, sami bez njih to ne možemo odraditi. Moramo raditi zajedno, a ne samostalno, samo tako ćemo uspjeti. Treba istaknuti da grad ima sluha za naše zahtjeve, pa bismo željeli da se uključi u zadrugu kao njen suosnivač, zaključuje Božo Badurina.

Turistička valorizacija U lunjskom masliniku, procjenjuje se, nalazi se oko 80.000 stabala. Posljednjih godina on postaje turistima sve privlačniji, posebno od kada je kroz njega probijen put, što je financirao grad Novalja. Dolaze izletnički brodovi s Raba, dolaze turisti iz Novalje, u šetnju među maslinama odlaze turtisti koji ljetuju na području Luna. Minulih dana, za lijepa vremena, već su dolazili brodovi s turistima s Raba. Imaju što vidjeti, mogu se diviti kreativnosti prirode. Koliko povijesti i povijesnih tajni kriju tisućljetna stabla, kakve sve priče može ispričati njihov vanjski izgled. U daljnju turističku valorizaciju, smatraju zadrugari, valja ići planski i organizirano, bez zahvata u prirodnu sredinu, jer je u tome najveća vrijednost maslinika. Jasno, neki su suvremeni sadržaji neminovnost, ali to treba raditi s pažnjom i mjerom.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo JosipoviĆ je primio izaslanstvo Grada Novalje.

Zagreb, 13. 01. 2011.
Predsjednik Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ivo Josipović primio je izaslanstvo Grada Novalje na čelu s gradonačelnikom Ivanom Dabom u službeni posjet.

Tema razgovora bila je zaštita i turistička prezentacija stoljetnih lunjskih maslinika.
Zaštitu maslinika Grad Novalja planira napraviti kroz osnivanje Javne ustanove s ravnateljem i dvojicom rendžera, koji bi se brinuli o ovom području veličine 1300 ha. Trenutno je zaštićen samo manji  dio lunjskih maslinika u veličine 23,4 ha kao posebni botanički rezervat.

Isto tako, predsjedniku je predstavljen projekt Vrtovi lunjskih maslina koji je Grad Novalja kandidirao prema pretpristupnim fondovima europske unije a koji je od iznimne važnosti za očuvanje, brandiranje i budući razvoj tradicionalne, autohtone proizvodnje maslina. Nositelj projekta vrijednog 600.000,00 € je TZ Novalje, a partner je Grad Novalja.
Ovim projektom se namjeravaju prezentirati posjetiteljima parka stoljetna stabla maslina koja se nalaze na području naselja Lun veličine oko 60 ha. Projektom se planira izgraditi oko 7 km puteva kroz maslinik kroz koje bi vozio turistički vlakić. Uz to izgradila bi se recepcija, četiri autohtone kućice (do 12 m2), putokazi, odmorišta – vidikovci i sl.

Gradonačelnik Novalje ovom prilikom predstavio je predsjedniku i druge uspješno realizirane projekte Grada te projekte planirane za predstojeće razdoblje.
Predsjednik Josipović je podržao projekte Grada Novalje te osobito istaknuo važnost očuvanja autohtonih vrsta maslina na Pagu koje je obišao prošle godine u vrijeme berbe.

Izaslanstvo Grada Novalje bilo je u sastavu gradonačelnik Ivan Dabo, direktorica Turističke zajednice Grada Novalje Tatjana Peranić – Samaržija, predsjednik Mjesnog odbora Lun Miljenko Badurina, voditelj odsjeka za gospodarstvo, gradske naknade i društvene djelatnosti Marijan Šuljić, voditeljica odsjeka za prostorno uređenje i komunalni sustav Gordana Vuković i viša stručna suradnica za europske integracije Katarina Bukša.
Ovom prilikom gradonačelnik Novalje je pozvao predsjednika Josipovića u službeni posjet Gradu Novalji.

Pogledajte fotogaleriju.

MAGAZIN MORE- u broju iz listopada donosi reportaŽu o lunu!

"Tisućljetni lunjski maslinici biološki su fenomen, antropološki znamen, mistično dubok krajobraz i nacionalna baština prve klase, zato je potpuno razumljiv napor mještana da ih zaštite i sačuvaju od ljudske pohlepe i gluposti. "

Zoran Badurina-Rumešić