Lun | Otok Pag

PREPORUKA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE IVE JOSIPOVIĆa MINISTARSTVU KULTURE, ZA POKRETANJE POSTUPKA UVRŠTENJA LUNJSKOG MASLINIKA NA UNESCO-VU LISTU PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE!

"masline od luna" - poČetak berbe

Pozivamo Vas da nam se pridružite na manifestaciji “Masline od Luna” koja se ove godine po prvi put održava u Lunu na otoku Pagu, sa namjerom da postane tradicionalna. Ovih dana započinje berba u tisućljetnoj lunjskoj maslinadi, najstarijoj u Hrvatskoj i među najstarijima na Sredozemlju.
Berba već tradicionalno započinje u prvoj dekadi desetog mjeseca. Stara tisućljetna stabla beru se ručno i uz pomoć malih baterijskih tresača. Ove godine, za sve naše goste, uz organizirani obilazak i razgledavanje starih stabala, biti će moguće promatrati i berbu, kao i preradu u lokalnoj uljari, te sudjelovati u degustaciji mladog maslinovog ulja. Pored toga pripremili smo I zanimljiva večernja predavanja uglednih eksperata. Tijekom tri dana druženja želimo Vam pružiti potpuni doživljaj ne samo tisućljetnih maslina već i ostalih bogatstava tog dijela Kvarnera, uključujući i gastronomske delicije po kojima je otok Pag poznat.
Stoga Vas pozivamo da se prijavite na našu manifestaciju i provedete tri prekrasna dana puna novih doživljaja i uživanja, kao i ugodnog druženja. Ukoliko Vam je potreban smještaj preporučamo Vam (izuzetno povoljno) hotel “Luna” u Jakišnici (5 km od maslina), koji Vam nudi smještaj u luksuznim dvokrevetnim sobama, gratis korištenje bogato opremljenog wellness centra i uživanje u gastronomskim čarima otoka Paga na dvije tematske gastronomske večere po cijeni već od 800 kn po osobi za tri dana, na bazi polupansiona.
Za najavu učešća u manifestaciji rezervaciju smještaja možete se obratiti na agenciju “Aleta tours” , Telefon: 051 847 333, Telefax: 051 846 108, GSM: 098 815 108
E-mail: aleta-tours@ait.hr
PROGRAM MANIFESTACIJE "MASLINE OD LUNA"
Četvrtak, 07.10. Rijeka, 16 h polazak jedrilica krstaša na noćni plov do luna Jakišnica, 20 h piće dobrodošlice, predstavljanje programa i prijavljivanje za beračke i pješačke grupe za petak, neformalno druženje
Petak, 08.10. Lun, 09 h doček krstaša sa noćnog plova Lun, 10 h odlazak u berbu maslina i/ili pješački, biciklistički ili motorizirani obilazak područja pod malinama i suhozidima Jakišnica, 18 h predavanje prof. Đanija Benčića “Posebnost maslina od Luna” Jakišnica, 19 h predavanje dr. Jadrana kalea “Lunjski suhozidi” Jakišnica, 20 h gastronomska večer
Subota, 09.10. Lun 10 h, odlazak u berbu maslina i/ili pješački, biciklistički ili motorizirani obilazak područja pod malinama i suhozidima Jakišnica, 18 h predavanje Davorina Markovića “"Važnost agrobiodiverziteta (poljoprivredne bioraznolikosti) za očuvanje prirodnih vrijednosti" Jakišnica, 19 h predavanje dr. Željka Prgometa: "Značaj bioraznolikosti za uzgoj maslina" Jakišnica, 20 h gastronomska večer
Nedjelja, 10.10. Jakišnica, 10 h okrugli stol o budućnosti maslinarstava na jadranu i metodologijama neophodne i žurne zaštite maslina od luna Jakišnica, 12.15 h Konferencija za novinare, kraj manifestacije.

NAJAVA POSJETA PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE PROF. DR.SC.IVE JOSIPOVIČA LUNU I LUNJSKOM MASLINIKU !

Iz ureda Predsjednika Republike Hrvatske prof. dr.sc. Ive Josipovića priopćeno je da će on u nedjelju, 03. listopada 2010. posjetiti Lun na otoku Pagu. Svrha dolaska
Predsjednika je upoznavanje sa izuzetno vrijednim tisućljetnim stablima maslina i ostalim vrednotama cijeloga lokaliteta.
Dolazak Predsjednika na rivu u Lunu najavljen je u 14.30 h, a odlazak oko 15.30.
Očekuje se da će nakon upoznavanja sa problematikom nedovoljne zaštite maslina u Lunu i sudjelovanja u berbi Predsjednik dati izjavu za novinare.
Predviđen je program posjeta u trajanju od sat vremena a obuhvaća posjet masliniku i kratki obilazak, simboličnu berbu i posjet uljari.
Saznajte više...

NAJAVA NOVE MANIFESTACIJE U LUNU!!
u Lunu na otoku Pagu od 07. do 10. listopada ove godine po prvi put će se održati manifestacija „Početak berbe u tisućljetnoj lunjskoj maslinadi“. Tu manifestaciju (za koju je namjera da postane tradicionalna) organiziraju 3 udruge; udruga Lunjskih maslinara, Ekološka udruga „Maslina“ i „Eko Kvarner“. Namjera organizatora je da se tijekom tri dana trajanja manifestacije brojni gosti (a i putem medija obaviještena šira domaća i međunarodna javnost) upoznaju ne samo s načinom uzgoja, berbe i tehnologijom prerade maslina već i s izuzetnom (a za sada nedovoljno valoriziranom) vrijednosti lunjskih maslinika. Pritom kao vrijednosti podrazumijevamo ne samo impresivno stara i estetski izuzetno zanimljiva stabla (koja još uvijek rađaju), već i brojne suhozide, autohtono ovčarstvo, te i sve ostale komponente harmonije čovjeka, prostora i prirode. Zamišljeno je da sama manifestacija započne u četvrtak, 8. listopada u večernjim satima dolaskom gostiju i učesnika stručnog skupa za koje bi se organizirao prigodni program dobrodošlice od strane organizatora. Nakon toga u petak ujutro službeno bi se označio početak manifestacije i same berbe maslina, pri čemu bi se za goste organizirao vođeni obilazak maslinika putem šetnica i/ili sudjelovanje u samoj berbi i preradi maslina. U večernjim satima i u petak i u subotu u hotelu „Luna“ će se organizirati po dva predavanja poznatih eksperata iz domene agronomije, nutricionizma i gastronomije nakon kojih će se održati i okrugli stolovi o problematici zaštite i valorizacije cijeloga kompleksa maslinika u Lunu, te o problematici maslinarstva na Mediteranu. Također će se organizirati i nenatjecateljska jedriličarska regata krstaša pod nazivom „Pozdrav jedrima maslinama od Luna“, kao i prigodan kulturno-umjetnički program (koncerti i promocije knjiga). Smještaj gostiju bit će organiziran u privatnim apartmanima u Lunu i u hotelu „Luna“ u Jakišnici. Također će se organizirati i prijevoz gostiju iz Rijeke, Zagreba i Zadra te sa Krka, Lošinja i Raba. Vidimo se u Lunu!

MILJENKO JERGOVIĆ:
MOŽE LI MASLINARSTVO I OD NAS POKVARENJAKA UČINITI BOLJE LJUDE?

Na Noćnjaku, natjecanju proizvođača maslinovog ulja, maslinari se raduju jedni drugima i oduševljeno plješću šampionima. Tamo nećete čuti da je nešto namješteno, premda je riječ o najosjetljivijoj, vrlo subjektivnoj metodi ocjenjivanja: nepcem i jezikom.

Neobična i lijepa stvar dogodila se u Biogradu, na Noćnjaku, natjecanju proizvođača maslinovog ulja, što ga svake godine u drugome mjestu duž dalmatinske obale organizira Zadružni savez Dalmacije. Nakon kemijske analize, te po ocjeni uglednoga žirija senzornih analitičara, najbolje je ulje ove godine proizvela “Sretna obitelj Kardum”. Kada je iz zapečaćene kuverte izvučen papir, i publici pročitan ovakav ishod, na pozornicu su izašli njih šestero: otac, majka i četvero djece. Mama Kardum se sve vrijeme smijala dok su ih fotografi slikali, tako da čovjek nije u nju mogao pogledati, a da se i sam ne krene barem smiješiti, tata Kardum je djelovao umjereno ponosno, dok su djeca Kardumi pozirali kao da je sve normalno i u najboljem redu, i kao da se svakoga dana u nečemu pobjeđuje.

Otac je po profesiji fizioterapeut, imao je uredan građanski život u kapitalizmu, a onda mu se sve to smučilo, jer je protiv čovjeka i čovječnosti, i odlučio je da više ne želi imati ništa s korporacijskim kapitalizmom. Nakon toga su drukčije počeli živjeti, u Stankovcima kod Zadra uredili su maslinik, a njemu je cilj da se više bavi drugim svojim zanimanjem: hagioterapijom. Liječio bi ljude molitvom.

Umjetnička vrijednost ulja
Kad ih takve vidi, njega i njegovu sretnu obitelj, čovjek ni prema toj stvari ne može biti ironičan. Napokon, i korporacijski kapitalizam može se prezreti samo ukoliko se u nešto ozbiljno vjeruje. Nevjerujući će zauvijek raditi za nekoga gazdu.

U konkurenciji pakovina - a to su ona maslinova ulja koja imaju svoju etiketu te se mogu negdje i kupiti - pobijedila je Olea BB d.o.o. iz Rabca, za ulje sorte buža. Taj je rezultat bio skoro i očekivan, jer ulja obitelji Belić, i to različitih sorti, već godinama pobjeđuju na većini hrvatskih natjecanja. Riječ je o tvrtki na koju valja obratiti pažnju, jer u pristojnim količinama i u vremenskome kontinuitetu proizvodi ulja gotovo umjetničke vrijednosti.

Spomenimo još samo vicešampione, Mladena Kokića iz Zastažišća i “Oleaticu”, bračnoga para Srdar, iz Buja, jer su sva ulja koja na Noćnjaku osvajaju medalje, a ove godine je samo zlatnih podijeljeno sedamdesetak, zbilja vrhunske kvalitete.

Maslinari iz susjedstva.
No, ono što na Noćnjaku gosta sa strane svaki put iznenadi i ozari, pa obasjan tim dojmom još neko vrijeme zadovoljnije živi, jest to što se maslinari raduju jedni drugima, oduševljeno plješću šampionima i, za razliku od nekih drugih profesija, razgovaraju jedni s drugima i nisu jalni na ičiju pobjedu. Nikada nećete čuti da je tu nešto namješteno, ili da je žiri pogriješio, premda je riječ o najosjetljivijoj, vrlo subjektivnoj metodi ocjenjivanja: nepcem i jezikom.

I još nešto je zanimljivo: gdje god da se održava, susret hrvatskih maslinara odiše pozitivnom atmosferom, punom snošljivosti. Recimo, i ove su godine, kao i ranijih, na Noćnjaku sudjelovali i medalje osvajali i maslinari iz Slovenije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Njima se, prema nekom finom bontonu, jače pljeskalo nego domaćima, da im se pokaže da su dragi gosti. Inače, Biograd i zadarski kraj pokazali su se, u svakom pogledu, u najljepšem svjetlu. Naravno, za to su najzaslužniji lokalni maslinari, budući da u organizaciji Noćnjaka, gdje god se održavao, ne sudjeluju mjesne vlasti. To, zapravo, i čudi, jer bi od ovakve manifestacije moglo biti velike obostrane koristi, pogotovo ako bi ušla u turističku ponudu.

Prvi dan je, kao i prethodnih godina, događaj pohodio i ministar poljoprivrede Petar Čobanković, slikao se s maslinarima, hvalio njihov rad i, recimo i to bez ikakve ironije, odigrao dobru i iznimno pozitivnu ulogu. Inače, kriza i recesija su se na ovogodišnjem okupljanju osjetili tek minimalno, možda nije došao poneko od maslinara iz udaljenijih mjesta, ali je sve drugo bilo na uobičajenoj razini: skromno u glamouru, a bogato u događajima.

Kod šampiona u gostima
Po prvi puta je, za maslinare i njihove goste, održan i gastro show, koji su vodili glavni kuhar hotela Ilirija Ante Kulaš, vinski publicist Želimir Bašić i senzorna analitičarka i ekspertkinja za maslinova ulja Sandra Petričević. Osim što se show mogao doživjeti i kao kratki tečaj o sljubljivanju sortnih ulja, hrane i vina, nekim od maslinara bila je to prva prigoda za ekscentričnu, a zapravo jednostavnu i nepcu gotovo prirodnu kombinaciju čokoladnog kolača i ulja. Kasnije mi je Željko Troskot, gospodin iz Biograda, za kojega bi se moglo reći da je maslinar, maslinski entuzijast i prosvjetitelj, govorio kako je malo toga tako dobro poput sladoleda od čokolade, kada ga, čas nakon što se počne otapati, zalijemo Belićevim uljem istarske bjelice (Belić je, dakle, Olea BB d.o.o.). A ja se, pak, prisjećam mousea od čokolade, što ga je za preklanjski šampionat svih šampionata Ultra Extra, priredio Stephan Macchi, koji smo, također, zalijevali istarskom bjelicom, istina, ne sjećam se čijom.

Sutradan, jutro nakon proglašenja, Ivica Vlatković, zadarski ginekolog i lanjski šampion Noćnjaka, vodi nas u svoj maslinik iznad Novigrada (dalmatinskog, naravno), gdje se okupljaju sudionici ovogodišnjega Noćnjaka, maslinari iz cijele Dalmacije i Istre, druže se i dive Ivičinim maslinama.

Da je više takvih čelnika...
Naravno, drže se i kratki govori. Između ostalih, prisutne pozdravlja načelnik općine Joso Klapan. I on govori dobro, lijepo i pametno, zahvaljuje doktoru Vlatkoviću što je Novigrađane animirao da ožive maslinarstvo i iz desetljećima zaraslih maslinika spašavaju zarasla stabla. Bilo bi zgodno kada bi i neka veća hrvatska mjesta imala tako reprezentativne čelnike…

Na kraju, dok se vraća kući, zabrinut što će se ponovo naći među svojim svakodnevnim svijetom, čovjek se svaki put isto pita: je li se to maslinama i maslinovim uljem bave neki bolji i plemenitiji ljudi, ili bi masline i od nas pokvarenjaka načinile bolje ljude.

Copyright © Jutarnji list. Sva prava pridržana.

OSNOVANA MASLINARSKA ZADRUGA LUN!

Maslinarska zadruga Lun je osnovana ovog ljeta na inicijativu samih maslinara, a nakon neke vrsti javne rasprave među samim maslinarima, tjekom koje se je iskristalizirala potreba za osnivanjem iste kao najprimjerenijeg oblika organiziranja samih maslinara, u potrebi da se potakne udruživanje maslinara u cilju okrupnjivanja proizvodnje, ujednačavanja kvalitete kao i izrade visokokvalitetnog zajedničkog proizvoda na osnovu komparativnih prednosti koje ima lunjska maslinada, kao što su genetska raznolikost same maslinade te njena tisućljetna starost.
Jedan od važnijih ciljeva u radu Zadruge je ishodovanje dugogodišnjeg najma na površine koje se vode kao državno poljoprivredno zemljište, i upisivanje istih u ARKOD sustav, kako bi konačno mogli legalno gospodariti na tim područjima koja uživamo već višestotina godina.
U narednom razdoblju, tjekom rujna, biti će održana prva radna skupština Maslinarske zadruge Lun, na kojoj će biti donesena odluka o primanju novih članova, te će biti dogovoren način i tijek daljnih događaja, kao što je uvođenje novih članova, i biranje ostalih tijela Zadruge, te donošenje ostalih pravilnika i akata koji će biti neophodni za kvalitetno funkcioniranje zadruge.
Ovom prilikom bi pozvao sve Lunjane koji su zainteresirani, da podrže Zadrugu, na bilo koji način kako bi ojačali ovu inicijativu,bilo članstvom u Zadruzi bilo javnom podrškom, bilo ustupanjem svojih stabala Zadruzi na upravljanje.
Za sve informacije na raspolaganju su Vam:
Želimir Badurina 098 765 047
Božidar Badurina 099 210 2281

Ovdje možete pročitati članak Želimira Badurine koji je izašao u zadnjem broju „Masline“ a tiče se budućnosti lunjskog maslinika.

TRAŽIMO ZAKONSKU ZAŠTITU LUNJSKIH MASLINIKA!

Na tiskovnoj konferencij održanoj 01.07.2010. u velikoj vijećnici grada Rijeke, predstavnici "Eko Kvarnera" i "Udruge lunjskih maslinara" Vjeran piršić i Želimir Badurina upozorili su još jednom na nedavnu devastaciju lunjskih maslinika, ukazali na mogući crni scenarij uništenja toga posebnog područja i najavili traženje zakonske zaštite za tisućljetne masline i suhozide na području Luna na otoku Pagu.
Naime kako je nedavno otkriveno tom području vrlo skoro prijeti privatizacija i urbanizacija. Kako ?
Prema zakonu o državnom poljoprivrednom zemljištu, grad Novalja će do 15. kolovoza u koncesiju dati 50-80 hektara zemlje s maslinikom.
(Ovdje moramo razjasniti jednu stvar: kada kažemo lunjski maslinik mislimo na točno određeno područje KO Lun, koje je u državnom vlasništvu a na kome su Lunjani od pamtivjeka kultivirali stabla divlje masline, cjepili ih, brali, podizali te na taj način stvorili poseban i jedinstven krajolik. Lunjani masline ne smatraju običnim drvom već obiteljskim blagom pa se masline u normalnim uvjetima nemogu kupiti već se isključivo nasljeđuju sa kojena na koljeno. O povjesnom pravu Lunjana na masline govore i dokumenti iz Rabskih arhiva, naime Lun je svojevremeno bio posjed rapskog plemstva.)
Udruga Lunjskih maslinara nema ništa protiv davanja maslinika i državnog zemljišta u dugogodišnji najam, međutim traže da se upravo njima maslinik dodijeli u koncesiju. (nije li logično da onaj čije su masline upravlja maslinikom?)
Lunjski maslinari strahuju da koncesija neće biti data onima koji razumiju potrebe zaštite tog područja, a postoji i sumnja da će strani koncesionar iskoristiti zakonsku mogućnost koja dopušta unutar toga područja podizanje gospodarskog objekta na tri hektara zemlje. Zapravo se tako vrlo lako može dogoditi gradnja luksuznih vila, bez obzira što to urbanistički plan ne dopušta.
Stoga je upućen zahtjev za izradom preventivne trogodišnje zaštite toga područja, a pravo prvenstva kod dodjele koncesije trebaju imati ljudi čiji su preci masline održavali i očuvali, jer je riječ o povijesnom nasljeđu.
U međuvremenu udruge se obavezuju napraviti plan održivog upravljanja tim područjem, ali upozoravaju na nužnost donošenja posebnog zakona kojeg treba donijeti Sabor RH, kao što su to primjerice učinile Italija i Španjolska.
U Hrvatskom saboru zatražit ćemo donošenje presedana - zakona o zaštiti maslina i suhozida na području Luna na otoku Pagu - kazao je Piršić.
Prof. Đani Benčić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta je nakon tiskovne konferencije održao predavanje na temu - Lunjske masline - globalni raritet i promocija Hrvatskog maslinarstva.
U predavanju su istaknute specifičnosti lunjske masline
- Masline i kamenjar na kome rastu čine jedinstven krajobraz
- Genotip lunjske masline jedinstven je po starosti, po morfološkim i genetskim karakteristikama
- Lunjske masline su jedinstvene po sposobnosti adaptacije na kamenjar, buru i posolicu
Sve ove činjenice će jednog dana poslužiti udruzi lunjskih maslinara za osnovu zaštite porijekla lunjskog ulja i stvaranje jednog jedinstvenog brenda.

Preneseno iz Novog Lista.

POZIV NA PREDAVANJE O LUNJSKIM MASLINAMA
Poštovani,
pozivamo Vas na predavanje "Građanskog odbora za spas maslina iz Luna".
Predavanje će se održati u četvrtak, 1. srpnja 2010. u Velikoj vijećnici grada RIjeke, na adresi: Korzo 16, sa početkom u 12:30 h.
Povod predavanja je sve veća opasnost da će se brojna stabla maslina, koja se već
tisućljećima u Lunu na otoku Pagu razvijaju u skladu s čovjekom i prirodom, u ovo naše doba od strane nerazumnih pojedinaca zauvijek uništiti.
Smatramo da je posebno važno zaštititi preko tisuću stabala starijih od tisuću godina (najstarija maslina je potvrđeno stara preko 1.600 godina!), kao i izraditi program njihovog novog vrednovanja u kontekstu mogućeg svjetskog plasmana visokovrijednog maslinovog ulja sa mikrolokaliteta u Lunu.
Predavanje će održati profesor Đani Benčić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu na temu: "Lunjske masline; globalni raritet i promocija hrvatskog maslinarstva"
Predavanje organiziraju:
“Udruga Lunjskih maslinara” Lun, otok Pag, Ekološka udruga “Maslina” Lun, otok Pag
i Udruga “Eko Kvarner” Njivice, otok Krk

UZBUNA U LUNU!
Dnevnik HTV-a od 20.06.2010, reportaža o kopanju i odvozu maslina iz Luna.
U reportaži možete čuti izjave Želimira Badurine predsjednik udruge maslinara iz Luna, izjavu Vjerana Piršića iz udruge Eko-Kvarner o projektu urbanih vila i izjavu Gradonačelnika Ivice Daba o urbanističkom planu.

Vlasnici maslinika u Lunu počeli su u posljednje vrijeme prodavati svoje masline za desetak tisuća kuna »biznismenima« koji ih žele za vlastito dvorište ili za preprodaju.

U Lunu na Pagu počela je devastacija stoljetnih, pa čak i tisućljetnih maslina, jedinstvene baštine ovoga kraja – čulo se 10.06.2010. na konferenciji za novinare novoosnovanog Građanskog odbora za spas maslina iz Luna, kojem se do sada priključilo četrdesetak imena iz znanstvenog i kulturnog svijeta. Na čelu odbora nalaze se profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu dr. Đani Benčić, predsjednik lunske Udruge maslinara Želimir Badurina i Vjeran Piršić, predsjednik udruge »Eko Kvarner«, dok će u obranu starih maslina stati i, između ostalih, Vili Matula, Mladen Kušec, Rene Bakalović, Andrea Zlatar, Nenad Fabijanić, Neven Šimac i mnogi drugi. Vlasnici zemljišta u Lunu na kojem rastu masline, čulo se jučer, počeli su u posljednje vrijeme te masline prodavati za desetak tisuća kuna »biznismenima« koji ih žele u vlastitom dvorištu, ili pak prodati dalje. Masline stare 150 godina prodaju se, neslužbene su informacije iz Luna, za oko 35 tisuća kuna. – Jedan je poduzetnik našem čovjeku u Lunu ponudio novac, platio deset tisuća kuna, maslinu iščupao i odvezao u nepoznatom smjeru, kazao je Želimir Badurina, napominjući kako se sve većem broju Lunjana nudi otkup njihovih starih stabala, na što oni, ne bi li popravili kućne budžete, pristaju. Prema riječima prof. dr. Benčića, te masline imaju veliku vrijednost i država ih treba proglasiti svojevrsnom narodnom baštinom. – Svako je stablo tamo drugačije, staro i adaptirano upravo na život u Lunu. Ukupno, procjenjuje se, stabala ima između 70.000 i 80.000 na 400 hektara, među njima je stotinjak starijih od tisuću godina, a ima i stabala starih 1.500, pa čak i 1.600 godina. Ta su stabla stvorila jedinstven krajobraz, ispratila su stotine generacija prije nas, pa nemojmo onda mi biti ti koji će ih uništiti, kazao je dr. Benčić. Lunske su masline, kako je napomenuto, pravi fenomen, jer mnoge od njih rastu doslovno iz kamena, a općenito stalno klijaju nove, što se ne događa u niti jednom drugom velikom masliniku. Građanska akcija za spas lunskih maslina nastavit će se, kako je najavljeno, i idućih mjeseci, tijekom kojih će se apelirati prvenstveno na državu da tu baštinu zaštiti koliko god je to moguće.
Preneseno iz Novog lista, autor: Bojana MRVOŠ PAVIĆ

BAŠTINA - TRIDESET GRAĐANA POČELO BORBU ZA SPAS MASLINA U LUNU NA PAGU

Nakon što je prije mjesec dana netko bagerom iščupao te odvezao četiri višestoljetne masline iz “Lunjskog maslinika” na sjeveru otoka Paga, lokalna “Udruga lunjskih malinara” pokrenula je “Građanski odbor za spas maslina iz Luna” kako bi svoju baštinu sačuvala od devastacije zbog pomodarstva domaćih novopečenih bogataša. - Suočeni s činjenicom da našim maslinarima bezimeni ljudi za sitniš nude otkup starih maslina na kojima prodajom mogu zaraditi od 5 do 100 tisuća eura, želimo svoju djedovinu staviti pod zaštitu kako nerazumni pojedinci ne bi zauvijek uništili stabla koja su Hrvate dočekala kada su tek došli u ove krajeve - upozorio je Želimir Badurina iz Udruge lunjskih maslinara na konferenciji za medije. Prodaja jednoga srednjovjekovnog drveta može riješiti višegodišnju egzistenciju vlasnika, pa lunjski maslinari ne imenuju i ne krive grješnika koji je za bagatelu od 12 tisuća kuna po stablu izdao svoje nasljeđe. Žele, međutim, u korijenu srezati grijeh otuđenja hrvatske kulturne baštine. Lunjske divlje masline jedinstvene su i posebne jer su samonikle i kliju iz plodova, pa svako takvo stablo ima specifični genotip, a opstat će samo ona koja su otporna na kamen, buru i posolicu - ističe Đani Benčić sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta koji je tu tvrdnju dokazao genetskim analizama. Upozorivši kako preseljenjem starih maslina iz staništa one mogu podivljati ili odumrijeti, naglašava kako je time narušena savršena ravnoteža “orkestra koji je tisuću godina uhodavan”. U Lunu, na najsjevernijem rtu otoka Paga, na 400 hektara se prostire najveći hrvatski maslinik, jedan od samo tri svjetske lokacije s brojnim stablima divlje masline. Masline u Lunu bere 70-ak lokalnih obitelji koje na 400 hektara imaju 60 do 80 tisuća stabala, no zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa u zemljišnim knjigama većina nasljednika samo je u posjedu zemljišta. Problem je što je dio maslinika, 50-ak hektara, na državnom poljoprivrednom zemljištu, ali se u Udruzi nadaju kako će i tu površinu uspjeti dobiti u dugotrajan najam kako bi mogli štititi masline i kvalitetno gospodariti. Preventivnu zaštitu lunjskih maslina pokrenut će Državni zavod za zaštitu prirode, a nakon dvije godine mogla bi se razmatrati kategorija trajne zaštite. - Lunjski maslinici izuzetno su vrijedno područje ne samo zbog tisućugodišnjih vrijednih stabala, nego i zato što će biti predloženo za uvrštenje u Europsku mrežu zaštićenih područja Natura 2000 - najavio je Davorin Marković, ravnatelj Zavoda. Na sreću, tijekom trajanja privremene zaštite zakonska je procedura ista kao i da se radi o trajnoj, pa se u masliniku neće smjeti poduzimati nikakvi invazivni radovi.
Preneseno iz Slobodne Dalmacije, autor: MARIJANA ŠEŠO

Rene Bakalović ‘spasitelj’
Budući da se radi o stoljetnim, čak i tisućljetnim nasadima u kojima su i 1500 godina stari primjerci, plodove i izvrsno maslinovo ulje trebalo bi posebno brendirati i cijeniti - predložio je Rene Bakalović, jedan od 30-ak potpisnika Građanskog odbora u kojemu su istaknuti hrvatski glumci, sportaši, intelektualci. Oni smatraju da država do sada nije imala dosta snage i interesa da organizira zaštitu lunjskih maslina, te planiraju usmjeriti pritisak javnosti na mjerodavne organe kako bi se postavila barem preventivna zaštita, a nakon temeljitih istraživanja potpuna i trajna zaštita s dobrim planom gospodarenja.

Stručnjaci u šoku.
Lunjanima podršku zdušno daju dalmatinski stručnjaci, uzgajivači i prijatelji maslina. Biologinja i ekoaktivistica Ivna Bućan, predsjednica kaštelanske udruge “Lijepa naša”, kaže da će podršku u zaštiti paškog rariteta dati i organiziranjem prosvjeda u Lunu. Prof. Bućan poziva Ministarstvo kulture i ministra Biškupića na hitnu akciju, tvrdeći kako napad na Lun znači i napad na najpoznatiju kaštelansku staricu, maslinu staru više od 1500 godina, park Vitturi, školski Botanički vrt u Kaštel Lukšiću, Biblijski vrt, park-šumu Marjan... - Ne mogu vjerovati da bi netko devastirao maslinike Luna, riječ je o našoj baštini, botaničkom i biološkom fenomenu. Lun je naš ponos! - kaže prof. Bućan. Ogorčenje ne krije ni prof. dr. Mirko Gugić, hrvatski autoritet s područja maslinarstva, koji je prije 20-ak godina aktivno sudjelovao u pomlađivanju lunskog maslinika. Diranje u stoljetna stabla za njega je katastrofa, posebice ako je takav naum planiran iz privatnih razloga. Dr. Gugić ne shvaća divljačke napade na spomenik kulture koji treba čuvati i njegovati, a ne uništavati. - Ma kada bi se takve masline i išle presađivati na neku zamjensku lokaciju, nitko ne bi mogao potvrditi hoće li se na nju priviknuti, aklimatizirati, neće li pretrpjeti šok. Masline se ne smiju gnjaviti, svaki nasrtaj na njih znači im udarac koji može dovesti do njihove smrti. Ne mogu shvatiti da ljudi nisu svjesni činjenice da se Hrvatska u svijetu, kada govorimo o starim maslinicima, prezentira upravo po lunskim stablima! Taj maslinik je najljepši živi spomenik maslinarstva u Hrvatskoj. On je čudo prirode - ogorčen je dr. Gugić koji tvrdi kako napad na lunjska stara stabla doživljava isto kao napad na Sv. Duju. Sve osude izražava i dr. Slavko Perica, ravnatelj splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, koji ne može vjerovati da je nekome palo na pamet dirati u Lun. - Prestrašno. Ma zamislite da netko sada ide rušiti arboretum Trsteno. Mislio sam da se netko šali s tim, ne mogu vjerovati. Pa riječ je o spomeniku baštine kakvog nema ni na svijetu, očuvanom i živom divljemu masliniku, ostatku naše stare dalmatinske šume kakva se više ne može naći. To je svjetski raritet koji treba pomno paziti i čuvati - kaže dr. Perica.
Preneseno iz Slobodne Dalmacije, autor: TANJA ŠIMUNDIĆ BENDIĆ

Priroda stvorila nešto što ljudski genij ne može
Lunjski maslinici su nulto svjetsko čudo!
Ovaj maslinik u Lunu raritet je ne samo otoka Paga i Hrvatske, već na čitavom Mediteranu nema više ovako sačuvanih divljih maslina u njihovom prirodnom okruženju.

Lunjski maslinik sa svojim tisućljetnim stablima sve je posjećenija destinacija na koju dolaze turisti, vikendaši, ali i domaći ljudi kada se zažele mira i tišine. Iako udaljen tek petnaestak kilometara od Novalje, posjetitelj lunjskog maslinika imat će osjećaj da je stoljećima daleko od suvremenog života, kada krene makadamskim stazama ispod krošanja stabala, čiji najstariji primjerak broji preko tisuću i pol godina. To gotovo biblijsko okruženje, maslina, mora, kamena i ovaca jedinstveno je ne samo na Mediteranu već u čitavom svijetu. Da je ta tvrdnja točna i dokazana, a ne samo puka pretpostavka temeljena na vizualnom dojmu, pokazala su istraživanja dovršena prije dvije godine koje je provela grupa stručnjaka agronoma, na čelu sa dr. sc. Karmelom Poštenjakom, profesorom na Visokoj šumarskoj školi u Karlovcu. Koristeći sofisticiranu tehnologiju, proučavani su uzorci debala maslina, a rezultati tih istraživanja potvrdili su kako su lunjske masline jedne od najstarijih na svijetu, među kojima najstarija broji više od tisuću i pol godina. Sličnih nalazišta samoniklih, »divljih« maslina može se pronaći u još nekoliko zemalja, no nigdje nisu sačuvane u tolikom broju i u svojem prirodnom okruženju, kao što su na Lunu, objasnio je dr. sc. Karmelo Poštenjak. Svoje izlaganje o rezultatima istraživanja, dr. sc. Poštenjak tada je započeo riječima: »Na svijetu ima 7 svjetskih čuda, a ovi su maslinici nulto svjetsko čudo, s tako održanim divljim maslinama, očuvanim od požara i inih ljudskih gluposti i devastacije. U okruženju čistog mora i surovog golog kamena, priroda je stvorila nešto što niti jedan ljudski genij ne bi mogao stvoriti. Ovaj maslinik raritet je ne samo otoka Paga i Hrvatske, već na čitavom Mediteranu nema više ovako sačuvanih divljih maslina u njihovom prirodnom okruženju. Kultivirana maslina ima širok prostor na kojem uspijeva, a samonikla maslina je danas izuzetno rijetka. Požari, čovjek, sječa, pa i kultiviranje utječe na to da je jednostavno nestaje. Ovako sačuvan maslinik upravo je zbog toga raritet.«

Priča se širi
Nakon tog otkrića, priča o lunjskom masliniku počela se širiti, pa je tako svake godine, u rano proljeće i tijekom ljetnih mjeseci sve češći prizor turista koji svojim fotoaparatima dolaze po tu jedinstvenu uspomenu na mjesto koje su došli posjetiti. Masline ni u zimskim mjesecima nisu »usamljene« jer je za lijepih vremena sve više domaćih ljudi iz Novalje i okolnih mjesta koji nedjeljna popodneva provode u šetnji maslinikom. A kroz tu šetnju, za koju je potrebno i dva sata da se prođu sve staze, posjetitelji doista imaju što vidjeti. »Lunjske masline u ovakvom okruženju mediteranskog podneblja preživjele su i dobro i zlo. Imate mnoštvo primjera gdje se točno vidi oblik rasta debla masline koje je uvjetovano tijekom stoljeća dominantnim vjetrom– velebitskom burom, koja je sukanjem razvila jednostranu krošnju masline, onda ju je vrtila dok ju nije posve izvrtila, opisuje dr. sc. Poštenjak te jedinstvene oblike koje je istraživao. Ta igra vjetra sa stoljetnim deblima i njihov otpor buri razvili su kod svakog stabla neku specifičnu figuru, pa promatrajući sve te oblike, svaka maslina kao da priča svoju priču o borbi s burom.

Bio je to tek početak istraživanja ovog fenomena, kada se utvrdilo da masline datiraju još iz prošlog tisućljeća. Udruga Lunjskih maslinara, na čelu sa predsjednikom Želimirom Badurinom, potaknula je i inicirala daljnja istraživanja. Znalo se koliko su stare, no ostalo je još mnoštvo otvorenih pitanja na koje bi trebalo pronaći odgovore. Tako je Udruga Lunjskih maslinara ostvarila suradnju s Agronomskim fakultetom iz Zagreba, koju provodi dr. sc. prof. Đani Benčić. Prof. Benčić sa skupinom studenata Agronomskog fakulteta posjetio je prošle godine nalazišta samoniklih maslina te odabrao uzorke potrebne za daljnja istraživanja vezana za autohtonost ove sorte. Rezultati koji su na temelju toga dobiveni, potvrdili su tezu kako su ove masline jedinstvene ne samo po starosti, već i po različitosti. »Mi smo pokušali znanstveno potvrditi ono što nam se vizualno otkriva, a to je da su lunjske masline različite jedna od druge. Dobili smo rezultate koji otkrivaju morfološku raznolikost kao što su visina i širina stabala, veličina koštice, listova te druge karakteristike svake pojedine vrste.

Raritet velike vrijednosti
Napravili smo i genetsku analizu, pa smo maslinik podijelili na nekoliko rajona. Iz tih smo rajona odabrali preko dvadeset stabala koje smo analizirali, a rezultati su opet potvrdili tu genetsku raznolikost stabala maslina, objasnio je dr. sc. prof. Benčić. Tako je lunjski maslinik »otkrio« da osim što čuva drevne masline, među njima ima i mnoštvo sorata maslina. Tu pojavu dr. sc. prof. Benčić objašnjava riječima »Te su masline proklijale iz sjemena, same od sebe, a svake godine proklija ih barem tisuću, no opstaju i razvijaju se samo one koje su otporne na tri elementa, a to su: bura, suša i posolica.« Ovim su otkrićem postavljene smjernice daljnjih istraživanja koja se planiraju provoditi. Kao stručnjak i znanstvenik s područja maslinarstva, smatram da bi lunjski maslinik trebalo postaviti u vrh promocije hrvatskog maslinarstva. Mi imamo kaštelansku i brijunsku maslinu kao najstarije u našoj domovini, no u lunjskom masliniku imamo stotine sličnih po izgledu i starosti. To je rariret koji ima doista veliku vrijednost i kao takve, te masline treba zaštititi. Način na koji će to učiniti trebaju zajednički pronaći i maslinari i stručnjaci i političari.«

A dok se takav način ne pronađe, ove masline svjedočit će i dalje svojem prkosu buri, čovjeku i vremenu, te pružati mir i zadovoljstvo onima koji pod njihovim krošnjama traže zaborav od svakodnevice. Dokle god posjetitelji dolaze »naoružani« tek fotoaparatima, masline će biti gostoljubiv domaćin. Bude li se drukčije postupalo s njima, ono što je potrajalo tisućljećima, moglo bi začas nestati.

Za Novi List: Gorana Badurina

NAJSTARIJA LUNJANKA I PAŽANKA MARIJA ŠANKO PROSLAVILA STOTI ROĐENDAN.
"...A rekli joj da nece doživjeti ni 35 godina"

LUN - Najstarija otočankaMarjja Šanko proslavila je svoj stoti rodendan, a osím rodbine Čestitati su joj došli i brojni mještani. Teta Marica ili kako je u Lunu zovu Majora, kaže kako nikad nije pomišljala da će doživjeti tako duboku starost a kamo li da će doživjeti sto godina, ali tako joj je Bog dao, kaže ona. Ni sama ne pamti da je itko ikada na Lunu doživio tako duboku starost. Bilo je onih koji bi živjeli više od devedeset godina no nitko nije zakoračio u stotu. Teta Marica živi sama u svojoj kući pa iako slabije vidí i čuje, noge je još uvijek dovoljno dobro služe da se može brinuti sama o sebi i upravo tako se najbolje osjeća. Kaže kako ju rodbina često poziva da im dođe u goste no ona radije ostaje kod kuće i s veseljem čeka da oni njoj dođu u posjet. Tako nikome ne smeta, a svoje vrijeme rasporedi kako želi. Dane uglavnom provodi u molitvi Bogu, za što tijekom svog života nije imala puno vremena pa sada uživa u takvim trenucima. Kao dijete Marija nikada nije išla u školu vec je čitati i pisati naučila kod kuće, dok je krišom slušala kako njen otac podučava mlađu braću. Udala se mlada, rodila je petero djece. no tragedija ju je snašla kada je njen suprug poginuo pa je ostala udovica. Osim petero djece, teta Marica ima osmero unučadi i šestero praunučadi, koji žive u Rijeci, Zagrebu, na Rabu,Lošinju te u Njemačkoj. Kada je imala otprilike 35 godina, zbog zdravstvenih problema sa srcem dva puta je boravila u bolnici u Zagrebu, a liječnici su je tada poslali kući i kazali joj kako najvjerojatnije neće preživjeti. Unatoč takvoj dijagnozi, teta Marica je poživjela mnogo, mnogoduže a vedar duh i osmijeh na njenom licu pokazuju kako hrabro i radosno nosi tolike brojne godine. Ovaj rodendan iščekivala je s osobitim veseljem jer su se za ovu priliku okupili brojni članovi njene obitelji. Djeca, unuci i praunuci priredili su joj rodendansko slavlje a poslije svete mise pred župnom crkvom SV. Jeronima zapjevala je klapa »Sol«. Slavlje se uz pjesmu nastavilo, a rodendan su joj došli čestitati i Ivan Dabo gradonačelnik Novalje, i Franko Škunca Predsjednik ogranka Udruženja slijepih i slabovidnih ličko-senjske županije te Miljenko Badurina predsjednik MO Luna.

Za Novi List: Gorana Badurina

SNIJEG U LUNU - nešto ča se definitivno ne viđa svako godišće!!!

Lunjski maslinici - Video zapis Ante Španića, poznatog snimatelja iz Senja.

Lani je sezona po berbi bila lošija nego inače, no ipak se na kraju dalo preraditi izuzetno kvalitetno ulje. Ove godine, kako izgleda, nećemo imati što brati, a niti proizvesti. Ulja neće biti niti za lijek.
Ova sezona za proizvodnju maslinova ulja izuzetno je loša, katastrofalna. Imali smo dvije sušne godine zaredom.
Posljedice su goleme. Plodova masline je jako malo, jedva da ima 10 posto uroda u usporedbi s prošlom godinom. Objektivno, maslinar koji je lani ubrao oko 5 tona maslina, ako ove jeseni ubere 500 kilograma može biti sretan, ističe Želimir Badurina, predsjednik Udruge lunjskih maslinara te vlasnik jedine uljare na otoku Pagu. Pred desetak dana na području Luna započela je berba maslina, a proizvodnja maslinova ulja u lunjskoj uljari je doista minimalna. Nakon prerade prvih ovosezonskih plodova masline, ulje doslovno kapa u malim količinama. Očito je da ove sezone lunjskog maslinova ulja neće biti dovoljno na tržištu. - Ovogodišnju bebru lunjski maslinari smatraju lošom. Stabla masline nemaju baš previše roda. To je posljedica dvogodišnje suše. Ove godine padalina je bilo malo. Ljeto je prošlo bez kapi kiše. Tijekom srpnja kad je plod masline trebao sakupljati najviše ulja, doslovno je spržen jakim suncem. Jednostavno zemlja je žedna vode, jako suha, stoga se plodovi nisu mogli razviti, a niti sazreti, objašnjava Badurina. U razgovoru s lunjskim maslinarima čuli smo veliko žaljenje. - Lani je sezona po berbi bila lošija nego inače, no ipak se na kraju dalo preraditi izuzetno kvalitetno ulje. Ove godine, kako izgleda, nećemo imati što brati, a niti proizvesti. Ulja neće biti niti za lijek, kaže barba Josip iz Luna. Badurina je istaknuo da za ovu sezonu nema pomoći maslinarstvu. - Ako i padne kiša ništa se neće moći spasiti. Točnije, kiša bi mogla čak odmoći. Doslovno bi uništila ono malo plodova što je ipak uspjelo sazreti. Kako se čini, uljara za mjesec dana očito neće više trebati raditi, neće biti maslina za preradu, jer ono malo će se pobrati u dva do tri tjedna, istaknuo je Badurina. Ova tužna godina za maslinarstvo i te kako će se odraziti na kućni budžet doslovno svih maslinara s Luna koji žive od ove poljoprivredne grane. Naime, prema podacima Ureda za gospodarstvo oko 120 maslinara je upisano u upisnik te ostvaruju pravo na poticaj. No, ono malo novca ostvarenih iz poticaja potrošeno je na dodatno navodnjavanje, koje, očito, nije pomoglo da se maslina spasi od suše. Lunjski maslinari kažu da će se to odraziti i na prodajnu cijenu. Kako će maslinova ulja na tržištu biti svega 10 posto u usporedbi s prošlogodišnjom preradom, cijena će mu biti znatno veća. Naime, lani je litra ulja stajala oko 120 kuna, a ove godine cijena će mu biti bar 20 posto veća.

Preuzeto iz Zadarskog lista,21.10.2009., autor: Alenka Festini.

NOVE INFO PLOČE
U organizaciji turističke zajednice pred sezonu su na dvije lokacije; na" Krušvini" i na "Crnomu panju" postavljene dvije nove ploče sa hrpom informacija o Lunu, stazama kroz maslinik , plažama i sl. Simpatično odrađena višejezična karta sa pregršt piktograma i toponimima, sa označenom lokacijoma crkava, pošte ali i najstarije masline.
Ploče su uistinu super, ideja više nego pohvalna, međutim nemogu se oteti dojmu da su ploče trebale biti barem tri-četiri puta veće. Ma sve je u redu možda napredujemo malim koracima ,ali napredujemo! :-)

Zoran Badurina

KUNE I MURVE.

Usred svih loših vjesti o krizi, recesiji, i stagnaciji, u Lunu ima kuna napretek.
Priznajte da ovo dobro zvuči! No nažalost ovdje nije riječ o novcu:-)))
Naime Ivica Badurina je uspio u pol bijela dana, na "sred sela" fotografirati rijedak primjerak polupitome kune!
U Selu (u Lunu) je ispred Argentinovoga dvora bela murva. Stara je, izbrazdana polugnjila i šuplja, međutim još uvjek živa i rodna. E pa upravo u toj njenoj šupljini se je prošle e zime nastanila Kuna, a ovog se je ljeta i okotila.
U leglu je bilo nekoliko mladih kuna, a kune su očito lude za plodovima murve i to im je jedan od dražih izvora prehrane pa su se u svakodnevnim spuštanjima sa drveta naučile na ljude i skužile da im niko neće ništa. Tako je bilo i ovaj put kad se u blizini našao Ivica Badurina, kuna manekenka se fino prošetala ispred njega malo pozirala, pojela par plodova i poslije toga zbrisala natrag u krošnju. Nadam se da će se kune zadržati tamo i da ove zime neće nikome pokokat kokoše!

Samo neka mi još neki reče da na Lunu nema kuna!

STRUČNJACI PROUČAVAJU SAMONIKLU LUNJSKU MASLINU!.

Ideja o maslinarstvu kao brendu i prepoznatljivoj gospodarskoj grani sve više uzima maha među Lunjanima, koji se proizvodnjom maslinovog ulja bave oduvijek. Nakon izrade stručne studije prošle godine, koja je dokazala da najstarija maslina na području Luna datira iz vremena od prije1 500 godina, istraživanja o autentičnosti ovog maslinika nastavljaju se dalje.

istraživanja o autentičnosti ovog maslinika nastavljaju se dalje. U lunjskom masliniku ima više različitih sorti, no najbrojnija su stabla oblice, pitome sorte nakalemljene na podlogu samonikle, ili kako to u Lunu kažu »divlje«, masline.
No upravo ta samonikla maslina potakla je nova istraživanja i ispitivanje kvalitete ulja dobivene od takvih maslina. Još prošle jeseni, Andrea Cantore, student sveučilišta iz Milana, pod mentorstvom talijanskih profesora, započeo je istraživanje lunjskog maslinika odnosno projekt zaštite lunjskih maslina kao parka.Udruga lunjskih maslinara inicirala je i korak dalje, a to je angažman Agronomskog fakulteta iz Zagreba, pod vodstvom dr. sc. prof. Đanija Benčića, koji bi trebali istražiti kvalitetu ulja dobivenog od samonikle lunjske masline te autohtonost ove sorte. Tako je prof. Benčić sa skupinom studenata, a u pratnji Želimira Badurine i Ivana Baričevića, posjetio nalazišta samonikle masline te uzeo uzorke potrebne za istraživanja.
Ovo je početak jedne opsežne studije koja za svoj cilj ima dokazivanje autohtonosti sorte koja raste na području Luna, kao i procjena kvalitete maslinova ulja dobivenog iz te sorte, a konačni cilj je stvaranje brenda na temelju te autohtonosti i zaštita stabala od devastacije – rekao je Želimir Badurina, predsjednik Udruge lunjskih maslinara. I sam prof. Benčić istaknuo je kako na temelju viđenog smatra da Lun ima velik potencijal za stvaranje svog vlastitog brenda, naglasivši kako se Lunjani ne bi trebali uspoređivati sa Istrom, jer ono što ima u Istri ima i na Lunu, ali svaki kraj ima svoju specifičnost. U tom smislu apelirao je i na maslinare iz ovog kraja da ne rade kalemljenje pitome sorte na divlju podlogu, barem dok traju istraživanja samonikle masline te dok se ne napravi potpuna analiza kvalitete takvog maslinovog ulja.

Gorana Badurina

NOVA BRODSKA LINIJA LUN-RAB.
Gradonačelnici Novalje i Raba, Ivan Dabo i Željko Barčić te direktor tvrtke Rapska plovidba d.d. Dragan Andrić potpisali su Sporazum o održavanju brodske linije Lun – Rab te o nabavci nove brodice.Naime, u organizaciji Rapske plovidbe ta je brodska linija uspostavljena još 1974. godine zbog potreba stanovnika s područja Luna koji je tada pripadao općini Rab pa su zbog raznih obveza svakodnevno morali putovati, a veza je imala status državne linije.

Izgubivši taj status od 1. siječnja 2007. godine, linija se održava putem koncesijskog odobrenja koje izdaje Grad Rab. No, zbog nerentabilnosti linija je postala upitna – lani je ukupan prihod iznosio samo 35 tisuća kuna, dok su rashodi bili čak 165 tisuća kuna. <br />
Jedan od razloga značajnog smanjenja broja putnika koji koriste tu liniju, a kojih je tijekom prošle godine bilo 1.447, je i uvođenje katamaranske subvencionirane linije između Novalje i Rijeke. Naime, katamaran koji kreće iz Novalje a pristaje i u Rabu brži je i karta je jeftinija pa se brojni turisti i drugi putnici radije odlučuju za tu varijantu. Kako ipak ne bi došlo do gašenja ove morske linije koja povezuje dva otoka i dvije županije, za održavanje veze uvest će se novi, moderniji i brži brod, a gradovi Novalja i Rab te Rapska plovidba potpisali su Sporazum kojim definiraju financijsku potporu ovom projektu. Sukladno tom Sporazumu Rapskoj plovidbi će, za nabavku brodice i pokriće manjka prihoda u ovoj godini, Grad Novalja dati potporu od 35 tisuća kuna, a Grad Rab 10 tisuća kuna, dok će iduće godine Grad Novalja izdvojiti 70 tisuća, a Grad Rab 15 tisuća kuna za taj projekt. <br />
Novi brod Amico trebao bi zaploviti između luke Tovrnele i Raba najkasnije do 25. travnja, a potpisnici sporazuma će nakon 30. rujna započeti postupak dobivanja statusa međužupanijske linije.

;Gorana Badurina

NADO I LOREN UHVATILI LISICU!
Golemog morskog psa "Lisicu" dugačkog čak četiri metra i teškog oko 200 kilograma, danas je u okolici Luna ulovio ribar Nado Baričević sa sinom Lorenom u mrežu stajačicu kod uvale Krušvina.
Svaka čast dečki!

Vrime je mesopusta. Krize ni! Udri brigu na veselje.

Eto za kraj zime i početak prolića, predstavljam Vam nekoliko stihova.
Da Vas malo raznježe, ali i prenu iz zimskog sna.

Ne prodaji sine zemlju

Ne prodaji sine zemlju
Da te kledu tvoja dica
Sutra će ti unuk reći:
Sve je proda Propalica.

Ne prodaji sine zemlju
Naročito nemoj strancu
Kad ne budeš zemlje ima
U debelom ćeš biti lancu.

Stranac će ti gazda biti
Ti njegova vječna sluga
Šta si zemlju proda strancu
Vatat će te bijes i tuga.

Možeš imat brdo zlata
Da li znadeš sine za to?
Stranac će ti sutra reći:
"S moje zemlje nosi zlato"

U zemlji je sve bogatstvo
Ona sve na svijetu daje
A zlato je jedan metal
Koji samo lažno sjaje.

Ne prodaji sine zemlju
Ne prodaji!

Stipan Grcić, Pučki pjesnik iz Drniša

Maslina

O maslino, mati moja
O maslino, ćaće moj

Motikun potnut češljan ti kosu
I brojin rosu zorun, zorun
A sunce mi krade, zlato
Rosu tvoju
O, rode moj
Mati moja

I gromi brojin, ča te jutron bude
Bure, ča ti slanost nose
Dažji, žaju ča ti gasu
I cvit u maju.
Mati moja
I kad ne plodiš
Nadu, plač, kletve, dug
Mrak na grobu
I krv moju u luminu rodiš.

Slavko Govorčin, Maloižanin

Anđeli čuvari. Ne mislimo puno na njih dok nam ne zatrebaju. Dok nam se nešto grozno ne desi pa kažemo smi sebi: "Samo su me anđeli čuvari očuvali!" U Četvrtak 02.10. je fešta na Lunu, Anđelova. Svima lunjanima i njihovim gostima želimo dobru feštu i ugodan blagdan.

Klikom na sličice možete pogledati nekoliko zanimljivih reportaža o Lunu, skinutih sa HTV-ove emisije koja je prikazana sredinom srpnja 2008. godine.

Lun i lunjski maslinici
"Na svijetu ima 7 svjetskih čuda, a ovi maslinici su nulto svjetsko čudo, sa tako održanim divljim maslinama, očuvanim od požara, inih ljudskih gluposti i devastacije. U okruženju čistog mora i surovog golog kamena, priroda je stvorila nešto što niti jedan ljudski genije ne bi mogao stvoriti. Ovaj maslinik raritet je ne samo otoka Paga i Hrvatske, već na čitavom Mediteranu više nema ovako sačuvanih divljih maslina u njihovom prirodnom okruženju. Kultivirana maslina ima širok prostor na kojem uspijeva, a divlja maslina kao šumska vrsta Mediterana, vazda zelena vrsta olea oleaster linea, ona je danas izuzetno rijetka. Što požari, što čovjek, sječa, kultiviranje, jednostavno je nestaje.Ovako sačuvan maslenik upravo zbog tog je raritet."
Pročitajte cijeli članak...>>

Lunjska Maslinada 2008. - Fešta ulja i maslinara.

LUN – U organizaciji Lunjskih maslinara i HZPSS Zadarske županije, održana je 4. po redu "Lunjska maslinada" pod pokroviteljstvom Grada Novalje. Ta je manifestacija jedan od najvažnijih događaja u Lunu, i svake godine pobuđuje zanimanje sve većeg broja maslinara, pa je tako ovogodišnja Maslinada privukla najveći broj posjetitelja do sada. Okupljeni u dupkom punoj kongresnoj dvorani hotela "Luna" u Jakišnici...
Pročitajte cijeli članak ... >>

Nastup Lunjana (lunjanki) na sajmu "jesen u Lici" Gradska športska dvorana u Gospiću proteklog je vikenda ugostila izložbu tradicijskih proizvoda "Jesen u Lici". Deveti put zaredom na jednom se je mjestu pokazalo sve ono najbolje iz bogatog etnonaslijeđa Like i Hrvatske. Tradicijski zanati, rukotvorine, prehrambeni proizvodi i razni popratni sadržaji i ovaj su put privukli brojne posjetitelje.

Tradicijski zanati, rukotvorine, prehrambeni proizvodi i razni popratni sadržaji i ovaj su put privukli brojne posjetitelje. Pored više od 150 domaćih izlagača ovogodišnja je izložba ugostila i nekoliko inozemnih izlagača iz: BiH, Mađarske i Slovenije.Osim trgovačkih društava i obrta, štandove su imale i brojne ustanove, KUD-ovi, škole i brojne udruge . Po drugi put na sajmu su svoje proizvode izložili i lunjski poduzetnici. Naravno i ove godine su naše cure u nošnjama plijenile pažnju i dostojno predstavljale svoje proizvode ali i mjesto Lun te cijeli otok Pag.

Lun..., opisati ću ga kao mjesto susreta: kamena i mora, gromača i zemlje, maslina, bure, smokava, ovaca i ljudi.
"Rajski vrtlić" i "Sveta zemlja" , rekla bi moja Mat.
Naravno, ona je na njezin iskonski, ženski i majčinski način bliže pravoj istini.
Na "zaboravljenom", najsjevernijem rtu Paga, na "stršećem prstu" najdužeg Jadranskog otoka, moje je selo. Lun. Daleko, ali opet blizu. Možda upravo toj činjenici Lun može zahvaliti što je postao sačuvan i "bezvremenski" primjer ljubavi i suživota ljudi i biblijskog krajolika.
Od 1563 godine, mnoge su generacije stasale u Lunu. Još ih se više raselilo.
Njihove slike u praznim, zaključanim kućama vise pored slika svetaca i lumina. Svima njima gdje god da sada žive posvećujem ovu stranicu.
U naše smo vrijeme svjedoci nestanka i propadanja ljudi, krajolika i slika Luna kakvog znamo, stoga je ovaj kutak posvećen i uspomeni na sve: suhozide, kuće, klance i ogradice koje propadaju, mjenjaju se i nestaju. A mi? Mi isto.

Zoran Badurina-Rumešić

Ekološka udruga "Maslina" je osnovana 05.lipnja 2001. godine.
Okuplja sve zaljubljenike u Lun, i nastoji ih usmjeriti, organizirati i potaknuti na što više društveno korisnih i ekoloških akcija.
O samoj udruzi, njenom radu i aktivnostima više saznajte OVDJE.

Između ostalog udruga je zaslužna i za ovu stranicu.

Lun na otoku Pagu.

Menu:

DOBRODOŠLI NA LUN